"Erasmus" postaje globalan program

Na Harvardskom sveučilištu svaki treći student je iz inozemstva, u Heidelbergu samo svaki peti. Unatoč dugoj tradiciji europska sveučilišta ne igraju vodeću ulogu u svijetu. Europska Unija takvo stanje želi promijeniti s novim programom za visoke škole pod nazivom „Erasmus Mundus“. Ovaj program trebao bi nastaviti do sada uspješan program razmijene studenata „Erasmus“ koji postoji unutar Europske Unije još od 1987. godine. „Erasmus Mundus“ ide korak dalje: Za ovaj program mogu se natjecati i kandidati iz zemalja koje nisu članice Europske Unije. Od proüle ove godine prvi su stipendisti stigli na europska sveučilišta, pa tako i na sveučilište u Bochumu.

Christine Tretter je maloga stasa ali na licu joj se prepoznaje odlučnost. Ona želi pomoći osobama kojima je pomoć najpotrebnija, ljudima u kriznim područjima, osobama koje se nalaze u bijegu od gladi i rata. U svojoj matičnoj zemlji Kanadi studirala je medicinu, a ubuduće želi raditi za organizaciju „liječnici bez granica“ i zato joj je potreban magisterij i specijalizacija na području međunarodne humanitarne pomoći. Dva sveučilišta ušla su u uži izbor ove Kanađanke, a to su Columbia University u New Yorku, gdje se kandidirala na slijepo, i nešto drukčija alternativa - Ruhrsko sveučilište u Bochumu.

„Najprije sam se informirala preko interneta, a nakon toga i na putovanju po Europi s rancem na leđima koje sam ionako planirala i tom prilikom podrobnije razgledala sveučilište i informirala se o studiju u Bochumu. Nisam se htjela tek tako kandidirati, a da nisam bila uvjerena u svoju odluku. Na koncu se ipak radi o 18 mjeseci moga života.“

Unatoč početnim poteškoćama Christine Tretter se odlučila za studij u Bochumu. Radi se o magisteriju koji je povezan s praksom. Na jednom tečaju primjerice konkretno se uči kako brzo i konkretno organizirati pomoć nakon potresa ili poplave. U tečaju se kombiniraju različiti predmeti, primjerice međunarono pravo, etnologija i management. Tečaj se održava na engleskom jeziku. Metoda koja se koristi u Bochumu je inovativna. Profesor Horst Fischer:

„’Erasmus Mundus’ je primjerni program Europske Unije u kojem se najbolji programi visokog školstva nude najboljim umovima sa svih kontinenata. Osoba koja završi studij s magisterijem projekta „Erasmus Mundus“ zasigurno će imati prednosti u svojoj zemlji bilo da se radi o SAD-u, Japanu ili Australiji“.

Europsko povjerenstvo provjerilo je oko 100 programa magisterija koji postoje u cijeloj Europi, a koji su namijenjeni studentima koji već imaju diplomu. 19 studija je sada dobilo certifikat pod nazivom „Erasmus Mundus“, među ostalim i bochumski magisterij za međunarodnu humanitarnu pomoć koji nudi specijalizaciju na području europskog prava, šumarstva ili medijske umjetnosti. „Erasmus Mundus“ trebao bi u Europu privući najbolje studente iz cijeloga svijeta, koji se najčešće odlučuju za specijalizaciju u SAD-u. Europska Unija ulaže znatan novac u ovaj projekt. Dok studenti koji sudjeluju u europskom programu Erasmus dobivaju samo džeparac, stipendisti programa „Erasmus Mundus“ poput Christine Tretter dobivaju mjesečno 1.600 eura. Međutim, još nešto čini Erasmus Mundus atraktivnim, naglašava Debbie Lai Ling iz Singapura:

„Studirala sam i u SAD-u. Tamo mi se svidjelo, ali europski sveučilišni sustav za mene je fascinatniji. Sviđa mi se da zajedno studiraju ljudi iz cijeloga svijeta. U usporedbi s europskim američki sustav je prilično homogen“.

Kulturna raznolikost kod programa „Erasmus Mundus“ igra zaista važnu ulogu: Za svaki studijski pravac morale su se ujediniti namanje tri europske zemlje; studenti mijenjaju sveučilište barem jednom tijekom magisterija. Debbie Lai Ling primjerice provest će jedan semestar u Švedskoj na svučilištu u Uppsali, Christine Tretter odlazi u Marseille. Na kraju će dobiti magisterij koji je priznat širom Europe, a u svijetu će imati svoju vrijednost pod nazivom „European Master“.

Međutim za Christine Tretter magisterij nije najvažniji. Ona želi u Europi ostvariti kontakte koji bi joj u budućem poslu bili od koristi:

„Uskoro ću možda raditi u nekom kampu za pružanje pomoći na Balkanu ili negdje drugdje. Ako znam kod koje sjeveroameričke humanitarne organizacije ili kod kojih američkih fondova mogu zatražiti novac tada mogu raditi samo upola dobro. Međutim ako poznajem američki i europski sustav, tada osobe koje žele pomoći, imaju dvostruko veće mogućnosti“.

U ostalom, na sveučilištu u Bochumu trenutno se razmišlja o suradnji s Amerikancima na području pružanja humanitarne pomoći - primjerice sa Sveučilištem Columbia u New Yorku.

Daljnje informacije o programu "Erasmus Mundus" na web stranici: http://europa.eu.int/com/education