1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Enigma: kako su tri Poljaka i jedan britanski homoseksualac pobijedili Hitlera

Bez matematike bi Drugi svjetski rat trajao barem dvije godine duže jer Saveznicima ne bi bilo moguće dešifrirati poruke njemačke vojske. Prednost im je donijela kriptografija, tehnika kodiranja i dekodiranja poruka.

Primjerak Enigme u Muzeju Povijesti Savezne Republike Njemačke

Primjerak "Enigme" u Muzeju Povijesti Savezne Republike Njemačke

Krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća posao Arthura Scherbiusa uspješno se razvijao. Najprije je njemačka vojska pokazala interes za njegov izum stroja za šifriranje radio-poruka koji je nazavo "Enigma" - zagonetka, a ubrzo je oduševljenje u vojnim krugovima postalo tako veliko da je uređaj povučen s tržišta i proizvodio se samo za vojsku.

1932. je jedan njemački špijum Francuzima dostavio prve informacije o "Enigmi", koje su oni dalje proslijedili britanskim i poljskim prijateljima. U to vrijeme, međutim, još nitko s time nije ništa mogao započeti. Tada je na scenu stupio mladi 27-godišnji poljski matematičar Marian Rejewski. On je poznavao stroj, nabavio ga je još u vrijeme kada se slobodno mogao kupiti na tržištu.

"Bomba" protiv "Enigme"

Detalj jednog od valjaka Enigme

Detalj jednog od valjaka "Enigme" - uz pomoć više nezavisno rotirajućih valjaka je moguć bio gotovo nepregledan broj kombinacija kodiranja nekog teksta

"Enigma" je bila teška 15 kilograma s baterijama i svuda ju je bilo moguće ponijeti. Ona je neku poruku s normalnog, razumljivog jezika prebacivala u besmislen niz slova. Njih se potom proslijeđivalo morzeovim znakovima, a primalac poruke je imao drugu "Enigmu" kod sebe koja je taj narazumljivi niz slova ponovo transkribirala u prvobitnu poruku.

Pretpostavka za funkcioniranje sistema je da primalac poruke imati isti ključ za dešifriranje koji za šifriranje koristi pošiljalac poruke. Pritom su mogućnosti kodiranja teksta s "Enigmom" ogromne - više od 200 trilijardi kombinacija. Tu na scenu stupa poljski matematičar Rejewski: zajedno s još dvojcom prijatelja on je izračunao standardnu konfiguraciju i napravio drugi stroj koji je nazvao "Bomba". Radi se u stvari o više "Enigmi" serijski povezanih, što je i matematički i tehnički bilo veliko dostignuće.

"Bomba" je omogućila da se u velikoj mjeri smanji broj mogućih odnosno vjerovatnih kombinacija, što je povećalo vjerovatnost pogotka. I doista - uskoro je Rejewskom uspjelo dekodirati prvu njemačku poruku kodiranu "Enigmom". A u tom trenutku je Njemačka započela Drugi svjetski rat i umarširala u Poljsku, što je Führer Adolf Hitler objavio na Svenjemačkom radiju: „Od pet sati i četrdeset i pet minuta mi uzvraćamo vatru, odsada će na svaku bombu biti odgovoreno bombom."

Alan Mathison Turing - britanski matematičar i kriptograf

Alan Mathison Turing - britanski matematičar i kriptograf koji je zaslužan ne samo za dekodiranje "Enigme" već se smatra i jednim od očeva modernih kompjutera

Rejewski je u posljednjem trenutku britanskim kolegama uspio dostaviti svoja otkrića, prije nego je u rujnu 1939. Velika Britanija ušla u rat s Njemačkom. Tada je u Bletchley Parku, na aristokratskom posjedu između Oxforda i Cambridgea, otvoren centar za dešifriranje poruka njemačke vojske.

Sve se čuje, sve se zna

Tu se, međutim, pojavio novi problem: Nijemci su promijenili "Enigmu", ugradili su više valjaka u stroj i na taj način povećali broj mogućih kodova. Spoznaje do kojih je došao Rejewski tu više nisu bila dostatne. Tada je britanski matematičar Alan Turing krajem 1939. dalje razvio Rejewskijevu "Bombu" i uskoro izradio svoju tzv. "Turing-Bombu". Na taj način je ponovo uspio reducirati broj mogućih kombinacija "Enigme".

Njemačke podmornice su tokom Drugog svjetskog rata imale najkompliciraniji sistem šifriranja poruka

Njemačke podmornice su tokom Drugog svjetskog rata imale najkompliciraniji sistem šifriranja poruka

Tako su Britanci od 1940. godine sustavno uspijevali dešifrirati poruke njemačke kopnene vojske i zrakoplovstva, ponekad u roku nekoliko sati, ponekad tek nakon više tjedana. Jedino su poruke mornarice bile i dalje potpuno nečitljive, jer su tu korištene "Enigme" sa četiri valjka. Proboj na tom polju je uspio tek kada su Britanci dva puta uspjeli zarobiti njemačke podmornice i time doći u posjed ne samo netaknutih "Enigma", već i njima pripadajućih knjiga s kodovima. Od 1942. godine više ni njemačke podmornice nisu bile sigurne i 1943. je njemačka mornarica izgubila bitku na Atlantiku.

Povijesničari se uglavno slažu da je razbijanje njemačkih kodova skratilo trajanje rata za barem dvije godine. Poljski matematičar Marian Rejewski umro je 1980. godine u Varšavi. Britanac Alan Turing umro je deset godina nakon kraja rata od trovanja u jednom sanatoriju. Briljantni matematičar je tamo bio poslan na prisilno liječenje zbog svog homoseksualizma.

Audios and videos on the topic