1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Energija vjetra "otpuhuje" nuklearke

Energija dobivena iz vjetra pokriva oko tri posto svjetskih potreba za strujom. Može ju se proizvesti relativno jeftino i zahvaljujući njoj otvaraju se nova radna mjesta. 2011. je u nju uloženo 50 milijardi eura.

Vjetropark u njemačkom Brandenburgu

Vjetropark u njemačkom Brandenburgu

Energija vjetra postaje sve iskorišteniji potencijal u cijelome svijetu. U Španjolskoj i Danskoj već sada se iz nje proizvodi 20 posto struje koju te zemlje potroše, u Njemačkoj 10 posto. Prema prognozama, do 2020. godine taj će udio narasti između 20 i 25 posto. U prošloj godini su, prema navodima Svjetske udruge za energiju vjetra (WWEA), izgrađeni pogoni kapaciteta 20 gigavata - to odgovoara kapacitetima oko 280 nuklearnih reaktora. Usporedbe radi: trenutno svu struju dobivenu iz nuklearki proizvodi oko 380 atomskih reaktora. Zbog zatvaranja atomskih pogona ta količina se, međutim, smanjuje.

Do 2020. četiri puta veći kapaciteti

Iskorištavanje energije vjetra brzo napreduje u cijelome svijetu. Svake godine se do sada postavljalo oko 20 posto više takvih pogona. Prema prognozama Svjetske udruge za energiju vjetra, do 2020. će se kapaciteti vjetroelektrana učetvorostručiti. Niti jedna zemlja toliko ne ulaže u vjetroelektrane kao što to čini Kina. 2011. godine je gotovo polovica svih vjetrolelektrana koje već proizvode struju postavljena u Kini. Kina je energetski gledano, ispred SAD-a i Njemačke, vodeća "zemlja vjetra". No, kada se brojke gledaju u odnosu na broj stanovnika i udio u potrošnji struje, onda europske zemlje poput Danske, Španjolske i Njemačke i dalje prednjače. Udio energije dobivene iz vjetra u čitavoj opskrbi Kine strujom je, naime, trenutno samo tri posto.

Škotski Whitelee Wind Farm -jedan od najvećih vjetroparkova u Europi

Škotski Whitelee Wind Farm -jedan od najvećih vjetroparkova u Europi

Najjeftinija energija

Iskorištavanje energije vjetra je i ekološki najbolja varijanta, ali pravi razlog njegove svjetske ekspanzije je niska cijena. Struja dobivena iz vjetra je često najjeftinija. Prema navodima Stefana Gsängera, direktora Svjetske udruge za energiju vjetra, cijena kilovata struje iz novih vjetroelektrana na kopnu danas je pet do devet centi. To čini vjetar omiljenim izvorom energije. Usporedbe radi, navest ćemo koliko u prosjeku stoji kilovat struje proizvedene u novim termoelektranama - oko sedam centi. No, prema proračunima Europske unije i njemačkog Ministarstva za okoliš, stvarni troškovi proizvodnje struje iz ugljena su dvostruko viši jer čađa iz dimnjaka termoelektrana izaziva mnoga oboljenja dišnih puteva što stvara visoke troškove zdravstvenom sustavu. I struja iz drugih, novih elektrana koje proizvode struju iz fosilnih izvora prema ozbiljnim računicama je puno skuplja nego ona proizvedena u vjetroelektranama.

Važna i politička potpora

Stefan Gsänger

Stefan Gsänger

Iako se vjetar već danas smatra jeftinim izvorom energije, njemu, prema mišljenju Gsängera, ipak i dalje treba politička potpora. To ne bi trebala biti viša cijena za struju dobivenu iz vjetra, nego zajamčena cijena njezinog otkupa za distribuciju u mreži. Zakonski određene cijene otkupa su potrebne da bi banke ulagačima u vjetroparkove i vjetroelektrane davali kredite. Instrumenti financiranja su vrlo važni za ekspanziju ovog načina dobivanja struje, jer za razliku od proizvodnje struje iz fosilnih izvora, ovdje troškovi nastaju prije svega pri ulaganju u proizvodnju. Stoga je u manje razvijenim krajevima financiranje veliki problem. U afričkim zemljama se tako energija vjetra još gotovo uopće ne koristi. Rješenje za takve zemlje i regije direktor Svjetske udruge za energiju vjetra vidi u mikrokreditima poput onih koje je dobitnik Nobelove nagrade za gospodarstvo Mohamad Yunus razvio za Bangladeš.

Pogoni za svako mjesto i za svaku svrhu

Posljednjih godina se tehnika nastavila razvijati tako da danas postoje vjetrenjače s velikim krilima za regije u kojima je vjetar slab ili viši tornjevi kako bi se potencijal energije vjetra što bolje iskoristio. Veliki off-shore parkovi vjetrenjača grade se i na moru, no njihovo postavljanje i održavanje je zahtjevno i skupo. Struja dobivena iz takvih vjetroparkova je - kada se u obzir uzmu svi troškovi - 18 do 20 centi po kilovatu, dakle, dvostruko viša nego na kopnu.

Offshore parkovi pred obalom Danske

Offshore parkovi pred obalom Danske

Jedan drugi trend je također vrlo značajan - mali pogoni za kuće, manja sela ili industrijska postrojenja. Do sada je postavljeno oko pola milijuna takvih malih pogona za proizvodnju energije iz vjetra, većina u Kini i SAD-u. Kilovat struje proizveden u njima je također skup (15 do 20 centi po kilovatu), ali za mnoge ljude u nerazvijenim zemljama ili izoliranim područjima se ovakav način proizvodnje ipak isplati jer je to jedini način da dođu do struje. I za potrošače u razvijenim zemljama ta opcija postaje sve atraktivnija jer je cijena struje proizvedene njome još uvijek niža od cijene po kojoj mnogi opskrbljivači prodaju svoju struju. Stručnjaci stoga i u toj oblasti vide dugoročno veliki potencijal za rast tržišta.

Što kažu građani?

Preko polovice vjetroparkova u Njemačkoj je u vlasništvu građana, poljoprivrednika i lokalnih općina. To je vrlo važno za uspjeh i prihvaćenost ovoga načina proizvodnje struje, naglašava Hermann Albers. On je poljoprivrednik i predsjednik njemačke Savezne udruge za energiju vjetra. Zajedno s drugim poljoprivrednicima i građanima u posljednjih je 20 godina postavio nekoliko vjetroparkova u svojoj regiji. "Ljudi su dhaltili kakvu im priliku pruža energija vjetra", tvrdi on. Model uključivanja građana u iskorištavanje energije vjetra i Svjetska udruga za energiju vjetra smatra najvažnijim instrumentom za razvoj tog oblika proizvodnje struje iz alternativnih izvora. Zbog toga će se i iduća međunarodna konferencija o energiji vjetra planirana za početak srpnja u Bonnu održati pod nazivom "Communitiy Power - Citizens Power".

Autori: Gero Reuter/Dunja Dragojević

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva