1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Energija bez štetnog otpada

Goriva ćelija slovi kao agregat za budućnost, neškodljiv za okoliš. Ona bi mogla dugoročno zamijeniti benzinske i dizel-motore. No, još uvijek je za to preskupa.

default

Autobus "na vodik"

Goriva ćelija funkcionira prije kao baterija nego kao konvencionalni motor. Gorivo može biti vodik, zemni plin ili alkohol. Oni u gorivoj ćeliji sagorijevaju, a energija koja se pritom oslobađa iz nje izlazi u obliku struje. Za mnoge stručnjake to je tehnika s perspektivom jer goriva ćelija radi vrlo efikasno i bez puno štetnih materija.

Tih, ugodan i čist

Hamburg. Približava se jedan metalic-sivi autobus redovne linije. Na njemu stoji «Fuell Cell Bus», autobus s gorivom ćelijom. On ne izgleda nimalo drukčije nego uobičajeni autobusi, samo mu je krov malo viši.

Vozač pritiska na jedan gumb. Pali se elektromotor, autobus kreće. Iz auspuha ne izlazi nikakav oblak smrdljivog dima već čista vodena para. Autobus vozi s gorivom ćelijom na vodikov pogon. U ćeliji vodik reagira s kisikom iz zraka što proizvodi paru i struju koja preko elektromotora pokreće kotače. Putnici u autobusu su oduševljeni.

Vozilo je jedno od devet autobusa s pogonom na gorivu ćeliju koji voze na redovitim linijama u Hamburgu. Za nemali broj stručnjaka je goriva ćelija pogon za budućnost. Razlog: ona je jeftinija i čišća nego benzinski ili dizel-motori i mogla bi ih dugoročno gledano zamijeniti, smatra Jeremy Bentham iz haške firme Schell Hydrogen:

«Vidimo mogućnost da idućih godina izbacimo na tržište prve komercijalne gorive ćelije – prije svega bateriju za mobilne uređaje poput laptopova. U idućih pet godina bi tehnologija trebala toliko napredovati da bi – naravno uz pretpostavku serijske proizvodnje – one mogle postati atraktivne za potrošače i kod osobnih automobila. 2020. bi na europskim ulicama moglo voziti oko 10 milijuna vozila na vodikov pogon. I ako svi preduvjeti budu štimali, ova bi brojka do 2050. mogla porasti na 300 milijuna.»

Revolucija i na moru

No, gorive ćelije nemaju samo potencijal revolucioniranja cestovnog već i pomorskog prometa. Goriva ćelija, naime, ima, u usporedbi s brodskim dizel-motorom nekoliko prednosti, kaže Gerd Würsig iz hamburškog poduzeća Germanischer Lloyd.

«Tu je kao prvo stupanj efikasnosti koji je kod manjeg intenziteta u gorivoj ćeliji veći. A to čini njezinu primjenu kod brodova zanimljivom. Tu su i ostale nuspojave: ne ispušta neugodne mirise niti štetne tvari. Te nuspojave će sigurno igrati važnu ulogu u prvim tržišnim nišama za gorive ćelije.» Vodik, pak, za brodove nije baš najbolje gorivo. Evo zašto:

«Vodiku je mana to što ima vrlo malu gustoću. To znači da morate imati ogromne tankove koje morate prevoziti. U vrsti transporta u kojem morate prevaljivati velike udaljenosti, a želite još prenijeti i nešto tereta, vodik nije baš dobra opcija.»

Umjesto toga bi za brodove prije došle u obzir gorive ćelije s tekućim plinom ili dizel s malim udjelom sumpora. Realistično je da se kao glavni motori koriste samo u manjim brodovima. Za glomazne brodove namijenjene prijevozu kontejnera ili krstaše zanimljivi su samo kao pomoćni agregati – takorekuć vlastite male elektrane na palubi. U Europi su trenutno u tijeku tri projekta -svima je cilj ososobiti gorivu ćeliju za efikasan rad na otvorenom moru.

Preskup i nepouzdan

Gorive ćelije imaju još mana: one su još prevelike. Još nisu dovoljno pouzdane, prebrzo se kvare. A najveći im je nedostatak da su još preskupe, kaže Thomas Nietsch iz firme Helion koja ih proizvodi. To je razlog što će još proći dosta vremena prije nego što se probiju na široko tržište: «Većina komponenata se još mora proizvoditi ručno. U nekom trenutku bi se trebalo prijeći na serijsku proizvodnju. Hoćemo li uspjeti spustiti cijenu? U svakom slučaju postoji čitav niz firmi koje rade na tome i vjeruju u to. Ja isto vjerujem da to moguće. Pitanje je samo hoće li to potrajati 10 ili 20 godina. To je samo pitanje vremena.»

  • Datum 24.04.2007
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AIwj
  • Datum 24.04.2007
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AIwj