1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Energetski boks-meč na istoku Europe

Zlorabi li Rusija svoj dominantni položaj na tržištu energentima? Najnovije prijetnje i ultimatumi o prestanku isporuke plina upućeni Ukrajini opomena su i zapadnoeuropskim zemljama: što ako Moskva zavrne slavinu?

default

Ukrajinska zima bez plina? Brrrrrrr...

Gotovo dva tjedna nakon parlamentarnih izbora u Ukrajini se još ne zna tko će ubuduće vladati tom zemljom. Predsjednik Juščenko je do kraja ovog tjedna dao rok suprotstavljenim političkim strujama da se dogovore oko sastava buduće koalicije. I kao da Kijev nema dovoljno muka oko sastavljanja nove vlade iz Moskve stižu novi zahtjevi: Rusija je od Ukrajine zatražila hitno plaćanje neplaćenih računa za ruski zemni plin. Ukoliko se računi ne podmire Rusija prije da će zavrnuti slavine.

Politički «teškaš» na istoku

Spor oko ruskog plina podsjeća na boks-meč između Rusije i Ukrajine: u ringu se nalazi Viktor Janukovič, aktualni ukrajinski premijer, čovjek koji je u svojim mladim danima doista bio amaterski boksač. Njegov je protivnik ruski energetski div Gazprom, protivnik kojeg se ne smije potcijenti. Janukovič u boks-ringu ima i prominentnog «sekundanta»: to je glavom i bradom ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko koji smatra da jedino Janukovič može riješiti problem s Rusima.

Promatrače čudi jedna činjenica: Janukovič je još uvijek premijer iako je praktično izgubio prošlotjedne izbore...još više čudi da politički «teškaš» s istoka, Rusija, ne čeli prihvatiti Janukovičev poraz. U Moskvu je ovaj tjedan trebala putovati zapravo Julia Timošenko, ali je otputovao Janukovič. U sporu se radi o svoti od 1,3 milijarde dolara. Glasnogovornik Gazproma već je uoči pregovora zaprijetio kako njegova firma neće tako lako popustiti: «Obzirom na činjenicu da se ugovor i dalje sustavno ne ispunjava Gazprom će biti prisiljen obustaviti isporuku plina Ukrajini.»

Isporučeno mora biti plaćeno

Na pregorovorima u utorak u Moskvi problem je navodno riješen: obje strane se, kako javlja više agencija, postigle sporazum oko toga da Ukrajina Rusiji duguje 1,2 milijarde američkih dolara, 100 milijuna manje nego što je Gazprom izvorno zahtijevao. Navodno je usaglašen i vremenski plan u kojem bi se dugovi trebali vratiti.

Bez obzira na uspjeh na susretu u glavnom gradu Rusije spor oko zemnog plina s Ukrajincima ne tiče se samo dvije susjedne zemlje već i cijele Europe. U slučaju da Gazprom doista kad-tad zavrne slavinu Europa bi mogla ostati bez plina. Predsjednik Nadzornog odbora Gazproma Dimitrij Medvjedev između redaka već prijeti: «Pitanje će konačno biti riješeno kada Rusija dobije novac. Naši partneri moraju konačno shvatiti da moraju platiti plin koji im mi isporučujemo i to pravovremeno, baš onako kako stoji u ugovoru.»

Zašto Moskva prijeti upravo sada?

Promatrači se samo čude da su zahtjevi Gazproma došli na svjetlo dana u trenutku u kojem se nazire pobjeda prozapadnih snaga na izborima u Ukrajini. Moskvi se uopće ne sviđa pomisao da bi kormilo u Kijevu od proruski nastrojenog Janukoviča uskoro mogla preuzeti Julia Timošenko. Spor oko ukrajinskih dugova treba promatrati i u svijetlu dogovora pet bivših komunističkih zemalja uz ruskog susjedstva, koje su jučer u Viljnusu «zapečatile» gradnju naftovoda koji ima jedan jedini cilj: smanjivanje njihove ovisnosti o ruskim energentima.

Predstavnici Azerbejdžana, Gruzije, Poljske, Litve i Ukrajine potpisali s sa šefovima naftnih koncerna njihovih država ugovor o formiranju konzorcija. On bi trebao graditi naftovod koji će povezivati Kaspijsko sa Baltičkim morem. Osobito je zanimljiva ruta novog naftovoda: on zaobilazi Rusiju. Litvanski predsjednik Valdas Adamkus zajednički je projekt nazvao «garancijom suverenosti», a njegov gruzijski kolega Mihail Sakašvili koji se već nekoliko puta «zakačio» s Moskvom naftovod smatra znakom sklapanja «novih strateških veza». Uz gospodarsku, naftovod ima i veliku političku dimenziju, izjavio je poljski predsjednik Lech Kaczynski.

(Ne)opravdani strahovi od vlade u Moskvi

Puno bivših komunističkih zemalja u velikoj mjeri ovisi o uvozu energije iz Rusije. I sve te zemlje se boje da bi vlada u Moskvi mogla iskoristiti ovisnost za provođenje vlastitih političkih ciljeva. Povremeni potezi Moskve, kao sada nakon izbora u Ukrajini, samo su dokaz da su ti strahovi itekako utemeljeni, smatraju kritičari.