1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Energetska kriza u korist nuklearki

Unutar Europske unije i susjednih zemalja do 2030. godine planirana je izgradnja više od 70 novih nuklearnih elektrana.

Nuklerana energija u poletu

Nuklerana energija u poletu

Europski protivnici nuklearki već si čupaju kosu: naime Bugarska je odlučila izgraditi novu nuklearku, a gradit će ju Rusi. Istodobno Bugarska 1. siječnja 2007. godine mora zatvoriti spornu nuklearku u Kosloduju. Ovaj trend u Bugarskoj u potpunosti odgovara i europskom nuklearnom trendu. Europa se nalazi u procjepu između visokih troškova energije i obveza da smanji emisiju štetnih plinova i sada traži spas u izgradnji novih nuklearki. Rezultat je pravi “boom” novih atomskih centrala.
Europske institucije na ovakav trend ne mogu puno utjecati. Jer, unutar Unije i dalje je na snazi temeljno načelo da je izbor energenata isključivo nacionalno pitanje. Za pojedine zemlje članice koje ustraju u svojem odbijanju korištenja nuklearne energije, stanje se pogoršava, jer u njihovom se okruženju nalaze zemlje koje grade sve više atomskih centrala.
Argumenti protiv nuklearki ponestaju i protivnicima atomske energije. Još prije ulaska u članstvo Europska unija je mogla tražiti od Slovačke, Litve i Bugarske zatvaranje opasnih reaktora kao što su Jaslovske Bohunice (Slovačka), Ignalina (Litva) i Kosloduj (Bugarska).
Nove članice, dakle, razmišljaju izgraditi nove nuklearke, ali i stare članice, poput Velike Britanije već su obznanile svoje planove za nove centrale. London je dao zeleno svjetlo za izgradnju deset novih nuklearki, a u Francuskoj koja je članica sa najviše – čak 59 nuklearki – planira izgradnju novog reaktora. U Finskoj se gradi centrala koja bi trebala biti primjer i koja bi dobila takozvani europski znak kvalitete. Najviše će se graditi u Rusiji. Moskva planira do 2030. godine izgraditi 42, a Ukrajina 15 nuklearki.