Energetska korida – e.on u pohodu na Španjolsku

E.on iz Düsseldorfa ima krcatu blagajnu. Početkom tjedna je list «Financial Times Deutschland» objavio razgovor s njegovim direktorom Wulfom Bernotatom u kojem je najavio mogući izlaz iz ovisnosti o plinu iz Rusije: na samim nalazištima, na primjer u Kataru, mogu se unaprijediti pogoni kako bi se tamošnji plin doveo u tekuće stanje, a onda ga je moguće transportirati i brodovima. To nije baš jednostavno i jeftino: plin se mora ohladiti na minus 162 stupnja Celzijeva, ali e.on je već započeo gradnju ogromne luke za prihvat takvog plina u Wilhelmshavenu na sjeveru Njemačke. No, direktor e.ona je najavio gradnju još jedne takve ogromne luke – i to u Hrvatskoj. Doduše, iz koncerna su nam priopćili kako se o tome još uvijek samo razmišlja, ali za Hrvatsku bi to značilo investiciju od 500 milijuna eura za terminal koji je navodno već odavno i bio planiran uz naftnu luku u Omišlju na otoku Krku. Međutim, gotovo istog dana kada je to objavljeno e.on je najavio još kud i kamo veći poslovni poduhvat: upustio se u borbu za najvećega španjolskog opskrbljivača energijom i petog po veličini u Europi – koncerna Endese.

Brak ružičaste budućnosti...

Privredni stručnjaci, a i njemački ministar gospodarstva Michael Glos, puni su hvale na račun e.ona za kojega u braku s Endesom vide ružičastu budućnost: «Za e.on je to strateška prekretnica. Taj se koncern do sada zanimao prije svega za istočnoeuropska i skandinavska tržišta odnosno poglavito za poslovanje u svezi s plinom. Planovima o preuzimanju Endese e.on se sada okreće pretežito španjolskom tržištu struje pa se, dakle, radi o novome strateškom usmjerenju», smatra Knut Müller iz poduzeća za gospodarenje fondovima Adig Investment.

...ako uopće dođe do vjenčanja

Kupovinom Endese e.on bi povećao svoje tržišno vodstvo: u Španjolskoj bi dospio na prvo mjesto među opskrbljivačima energijom, u Francuskoj i Italiji na treće, a širom bi si otvorio i vrata tržišta Latinske Amerike s neslućenim mogućnostima rasta. Što će od svega toga na kraju doista i biti veliko je pitanje i to iz najmanje dva razloga: prvo što španjolska vlada nije oduševljena ekspanzionističkim planovima e.ona te će učiniti sve da Endesa kao dio strateški važnoga sektora energetike ostane u nacionalnome vlasništvu i drugo što bi e.on u nastojanju da se domogne Endese (opet) mogao dobiti konkurenta – talijanski koncern Enel. Njegov je šef Fulvio Conti, naime, izrazio spremnost staviti se iza nove, veće ponude španjolske tvrtke Gas Natural čijih je prvotnih 22,5 milijardi dolara Endesa bila odbila uz obrazloženje da ne odražavaju pravu vrijednost tvrtke. Vlada premijera Zapatera u Madridu mogla bi, naposlijetku, fuziju spriječiti i vetom koji joj kod važnih odluka omogućuje simbolični udio u poduzeću, takozvana «zlatna dionica». No, da će to i učiniti malo je vjerojatno, između ostaloga i zato što je Španjolska na pritisak EU-a već donijela zakon koji predviđa kraj «zlatne dionice».

Cijena nije nikakav problem

Cijena od 29,1 milijardu eura, koju je ponudio e.on, vrlo je ambiciozna, pogotovo što će – kada joj se pridodaju i obveze španjolskog koncerna – Endesa u konačnici Nijemce koštati 50 milijardi eura. Čitav iznos e.on će, međutim, platiti u gotovini: «Za e.on to ne bi trebalo predstavljati baš nikakvu poteškoću. Koncern raspolaže izdašnim kapitalom, gotovo da i nema dugova, mnogo je novca ubrao prodajom vlasničkih udjela pa financiranje za e.on vjerojatno neće biti nikakav problem.»

Konsolidacija europskog tržišta

Osim toga, čak su četiri banke e.onu dale zeleno svjetlo za možebitne kredite. Prvotno je e.on htio preuzeti britanski ScottishPower, ali nije daleko dogurao u pregovorima te je na koncu odustao zbog velikih potraživanja. Ta financijska disciplina umirila je stručnjake koji, međutim, s druge strane uviđaju i nužnost daljnjih fuzija u energetskome sektoru. «Čitavo je europsko tržište energije trenutno u fazi konsolidiranja, što znači da veće tvrtke kupuje manje. To je moguće, jer su poduzeća u prošlosti ostvarila vrlo dobre zarade. Mogućnosti fuzioniranja postoje ili su već u tijeku na tržištima Engleske, Španjolske i Italije. Za njemačke potrošače do daljnjega neće biti nikakve promjene. Planovi o preuzimanju Endese tiču se španjolskih potrošača, no s poslovanjem u Njemačkoj oni nemaju nikakve veze», kaže Knut Müller.

Novca ne nedostaje

Jedno je, doduše, sigurno: novca za ostvarenje planova ne nedostaje. E.on je samo lani svoju dobit povećao za 70 posto (!) na 7,4 milijarde eura, dok je Endesa još u siječnju objavila rekordnu dobit od preko tri milijarde eura. Čak i ako dođe do fuzije i s njom povezanih troškova, e.on će svojim dioničarima isplatiti dividendu u rekordnom iznosu od sedam eura po vrijednosnici.