Elektrane na morskoj pučini

Trenutno se na Saveznom uredu za morsku plovidbu i hidrografiju u Hamburgu nalazi 30 prijedloga za takozvane "off-shore parkove". Do danas su odobrena cetiri projekta s 12 do 80 vjetrenjaca - tri parka bit ce izgradjena sjeverno od Borkuma, a jos jedan zapadno od otoka Sylta.

Njemačka tehnologija proizvodnje energije iz vjetra u medjuvremenu slovi kao najbolja na svijetu. Ni u jednoj zemlji nema toliko puno vjetrenjača kao u Njemačkoj, gdje je do kraja prosle godine postavljeno 15 000 komada, većina njih na sjeveru zemlje gdje vjetar puše naročito često i žestoko. U Njemačkoj se iz vjetra proizvede toliko struje koliko u Španjolskoj, Danskoj i Sjedinjenim Državama zajedno, a do 2010. proizvodnja bi trebala biti još udvostručena. No, kada je rijec o off-shore-parkovima Njemačka zaostaje za ostatkom Europe. ”Mi smo još jednom sami sebi više otežali život, nego što su to učinili drugi”, kaže Fritz Vahrenholt, predsjednik uprave energetske tvrtke ”Repower”. ”Dok je jos energija vjetra bila tek platforma za igrarije, onda su je obasipali pohvalama. Sada kada postiže uspjehe, uništava je se kritikama”, tvrdi on. To mišljenje dijeli i stručnjak Greenpeacea za energiju iz alternativnih izvora, Sven Teske.

Dok se u Danskoj tako već godinama nad morem vrte vjetrenjace, a off-shore parkovi nastali su već i u Švedskoj, Engleskoj i Irskoj, njemačka postrojenja tek će prve kilovate struje proizvesti najranije 2006. Razlozi tome su, pored dvojbi oko rentabilnosti takvih postrojenja, prvenstveno ekološke prirode. Šelfski pojas, parkovi prirode i zaštićena područja su tabu - a to znači čitava obala Sjevernog i Baltičkog mora.

Njemačka postrojenja stoga će biti postavljena do 40 kilometara daleko od obale, a betonski temelji ići će do dubine od 30 metara. ”Na tom području je životinjski svijet puno manje zgusnut, a stupovi se neće vidjeti s plaža”, objašnjava Vahrenholt, što je razlog da se s tim planom slažu i Greenpeace i druge organizacije za zaštitu okoliša. To je, međutim, ogromni tehnički izazov jer nigdje na svijetu nema niti jednog sličnog postrojenja koje bi bilo više od 15 kilometara udaljeno od obale. Divovska poduzeća poput RWE-a i E.ON-a gledaju stoga na ove projekte vrlo skeptično. Do sada ne postoje slična iskustva u praksi, kažu u E.ON-u. Troškovi proizvodnje jednog kilovata struje iz vjetra u off-shore parkovima procjenjuju se na 3 i pol do 9 centi.

Trenutno se u Njemačkoj 30 posto proizvodnje električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama, a samo oko 6 posto iz vjetra. Do 2020. godine trebalo bi se, prema volji savezne vlade, u off-shore parkovima proizvoditi oko 20 000 megavata godišnje. Vahrenholt smatra srednjoročni plan, prema kojem bi proizvodnja električne energije iz energije vjetra mogla porasti na 15 do 20 posto, realističnim. No, ona u sebi krije jednu zamku: potpuno je nepredvidljiva. U olujama postrojenja proizvode ogromne količine električne energije, no kada nema vjetra potrebni su drugi izvori. Zbog toga energetski koncerni poput E.ON-a upozoravaju na veliki porast cijena struje nakon promjene zakona o alternativnim izvorima energije.

No, da cijela stvar ipak može funkcionirati, najbolje pokazuje primjer Danske. 30 posto od ukupne količine električne energije koja se proizvodi godišnje u toj zemlji dobija se upravo iz energije vjetra, tvrdi Greenpeaceov stručnjak Teske.

Puno teže je sagledati moguće posljedice za životinjski i biljni svijet. Ekolozi se boje da bi velika postrojenja mogla predstavljati prepreku u letu ptičjih jata, da bi buka koju stvaraju mogla odagnate kitove i poremetiti ravnotežu ribljeg svijeta. Teske smatra ovakve bojazni prepesimističnima. ”I kada se planirala izgradnja sličnih postrojenja na kopnu, mogla su se čuti ovakva upozorenja. No, ona se, na sreću, nikada nisu obistinila”, podsjeća Greenpeacov stručnjak.

Bili ovi strahovi opravdani ili ne, alternative off-shore parkovima, s tim se slažu i ekolozi -nema. Sven Teske to najbolje rezimira zaključujući: ”Želimo struju, i to u ogromnim količinama. A izvora energije koji ne bi imao ama baš nikakvih štetnih utjecaja na okoliš, na žalost, jednostavno nema."