1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ekološki "Sharing Economy" - mit ili istina?

Dijeliti a ne posjedovati. Takozvani "Sharing Economy“ je dobar za okoliš i uštedu prirodnih resursa. Tako barem glasi teorija. No u praksi mnogim korisnicima je na kraju samo do jeftine potrošnje.

Popularni Carsharing

Popularni "Carsharing"

Soba preko Airbnb-ja umjesto u hotelu. Carsharing umjesto vlastitog automobila. Pulover preko internetske platforme za razmjenu odjeće umjesto iz trgovine. Sharing Economy, kako samo ime kaže, temelji se na razmjeni i upotrebi robe koja je već u opticaju. I potpuno je u modi.

Globalna ušteda

I tvrtke specijalizirane za Sharing Economy svoje usluge vrbuju argumentima vezanima uz ekologiju. Tako se npr. Airbnb, internetska platforma koja nudi privatni smještaj, hvali da je prošle godine uštedjela emisije ugljičnog dioksida koliko godišnje proizvede 200.000 automobila. U jednoj studiji francuskog instituta IDDRI se tvrdi da bi u idealnim okolnostima Sharing Economy mogao smanjiti količine otpada u zapadnim kućanstvima za jednu petinu. “Idealna predodžba koja se povezuje s ovakvom vrstom potrošnje je ta da se koristi manje, ali zato kvalitetnije”, kaže Katharina Istel iz Saveza za zaštitu prirode (NABU). No ideali su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Zapravo je pravi utjecaj Sharing Economyja pa tako i njegov ekološki učinak vrlo teško izmjerljiv. Npr. Carsharing, platforma za dijeljenje automobila. Prošle je godine preko milijun Nijemaca koristilo ovaj oblik prijevoza. No jesu li ti korisnici odustali zbog toga od kupnje novog automobila? Ili su možda čak prije nego što su otkrili Carsharing koristili mnogo ekološkiji vlak ili bicikl kao prijevozno sredstvo?

Suprotan učinak

Razmjena robe

Razmjena robe u trendu

U slučaju ovog posljednjeg bi to čak značilo da je ekološki učinak korištenjem Carsharinga pogoršan. Što je daleko od propagiranog. "Potencijal je tu, ali je više nego upitno koristi li se on ili je na kraju učinak potpuno suprotan“, kaže Istel. U jednoj od malobrojnih studija na temu ekološke održivosti Sharing Econimyja američka sociologinja Juliet Schor je dokazala kako Airbnb i nije tako povoljan po okoliš kako to ta tvrtka želi prikazati. Naime, zbog mnogo nižih cijena noćenja, korisnici mnogo češće putuju i time zagađuju mnogo više nego da su išli na odmor samo jednom u skuplji hotel. Na kraju je ekološki učinak upitan. Ovaj fenomen je već dobio svoje ime i zove se Rebound-efekt. Gerd Scholl s Instituta za ekološko-ekonomska istraživanja u Berlinu smatra kako je potencijal Sharing Economyja velik, ali da sve ovisi o ponašanju potrošača. "Pitanje je na što ljudi troše svoj ušteđeni novac. Ako se radi o aktivnostima s negativnim ekološkim učinkom, onda je priča o uštedi prirodnih izvora neodrživa“, kaže Scholl.

Održivost nasuprot ekonomičnosti

Airbnb - jeftinije soba, više noćenja

Airbnb - jeftinije soba, više noćenja

No problem je i u tomu što je Sharing Economy sporedni oblik potrošnje pa se dosad njime ekonomisti nisu pretjerano bavili. Stoga zasad ni nema pouzdanih studija o ekološkoj održivosti ovakvog oblika privrede. Da će se u tomu nešto promijeniti - u to sumnjaju oni malobrojni koji se tim oblikom gospodarstva bave. "Svakodnevno smo bombardirani porukama koje potiču na veću potrošnju. To se jednostavno ne poklapa sa željom da se manje troši", smatra Katharina Istel iz NABU-a. No ostali stručnjaci, poput Scholla, smatraju da se ne bi tako brzo smjelo odustati od platformi poput Carsharinga. “Trenutno je ovaj učinak malen no dugoročno Sharing Economy može učiniti puno za zaštitu okoliša”, zaključuje Scholl.

Preporuka uredništva