1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

EIB nastavlja s potporom hrvatskog poduzetništva

Europska investicijska banka (EIB) namjerava nastaviti sa svojim aktivnostima jačanja malog i srednjog poduzetništva u Hrvatskoj i namjerava ponoviti prošlogodišnji iznos potpisanih zajmova od 415 milijuna eura.

Philippe Maystadt

Philippe Maystadt, predsjednik Europske investicijske banke (EIB)

Na pitanje da li će grčka kriza utjecati na aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj, potpredsjednik Europske investicijske banke je odgovorio: „EIB se nalazi na terenu u zemljama da bi ostala, a ne da bi se povukla. Prošle godine smo povećali naše aktivnosti kako bi pomogli antikrizne aktivnost. Posebice u jugoistočnoj Europi podržali smo bankovni sektor, a posuđivali smo novac i realnom sektoru. Sveukupno smo stavili na raspolaganje 10 milijardi eura prije svega za male i srednje poduzetništvo“.

EIB: Povećati aktivnosti u Hrvatskoj

Kollatz-Ahnen je naglasio da je EIB ponudio novac zemljama koje su članice EU-a za sufinanciranje strukturnih fondova kako bi ulaganja koja su u tijeku i projekti koji se financiraju iz strukturnih fondova mogli biti završeni. To je dodatni doprinos u borbi protiv krize, ističe Kolatz-Ahnen. „Želimo povećati naš volumen u Hrvatskoj i želimo ostati i u Grčkoj, gdje smo prošle godine dali zajmove u visini od 1,6 milijardi eura, a na grčki zahtjev spremni smo ove godine taj iznos još povećati“, kaže potpredsjednik EIB-a.

Prošle je godine Hrvatska dobila duplo više zajmova od EIB-a nego 2008. kada je dobila 170 milijuna eura. Godine 2007. plasirano je 330 milijuna eura. Od 2001. do 2009. ukupan iznos zajmova EIB-a Hrvatskoj dosegnuo je iznos 1,9 milijardi eura. Od toga iznosa na prometnu infrastrukturu utrošeno je oko 64 posto.

Oživljavanje željezničkog sustava u Hrvatskoj – dugoročni projekt

„Nastavit ćemo raditi s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a uskoro ćemo potpisati i iduće zajmove. Što se tiče projekata na području infrastrukture, tu ćemo se koncentrirati na manje projekte, koje vode prije svega općine. Europski naglasak je i na oživljavanju željezničkog sustava i obnove, ali to je dugoročni projekt“.

Kollatz-Ahnen je rekao da se zbog toga kasni s projektom nizinske pruge Zagreb-Rijeka-mađarska granica. Kašnjenje ne znači odustajanje i EIB će sljedećih godina financirati željezničke projekte u Hrvatskoj te nastaviti s kreditiranjem lokalne samouprave radi poboljšanja infrastrukture na području zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja, rekao je potpredsjednik EIB-a.

Najprije Hrvatska u EU, a u eurozonu prije ili kasnije

Upitan, da li dijeli mišljenje analitičara iz nekih europskih zemalja da bi Hrvatska zbog posljedica grčke krize mogla ući u eurozonu godinu ili dvije kasnije nego što je predviđeno, za Hrvatsku se spominje 2016.godina, Kollatz-Ahnen je odgovorio: „U Hrvatskoj je idući korak članstvo u Europskoj uniji, zbog toga najprije treba biti uspješan oko toga, nakon toga možemo razgovarati o daljnim koracima. Prvi korak je članstvo u EU, a nakon što su riješena sva pitanja oko pristupanja možemo preći na tehnička pitanja oko ulaska u eurozonu. EIB je uvijek podržavao Hrvatsku u ispunjavanju svojih obveza prema Uniji“, kaže Kollatz Ahnen koji u travnju dolazi u posjet Hrvatskoj. Što se tiče ulaska Hrvatske u eurozonu i utjecaj financijske krize:„Ako kriza dovede do toga da se u eurozonu može ući brže ili možda nešto kasnije, to je rasprava koja je u tijeku i u kojoj EIB ne sudjeluje, ali što se tiče Hrvatske, sada je potrebno koncentrirati se na idući korak, a to je ulazak u EU“, poručuje potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz Ahnen.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva