1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

ECB razočarao i jedne i druge

Europska središnja banka (ECB) pridržava si pravo kupovine državnih obveznica kriznih zemalja, ali ne misli tako brzo provesti te mjere. Ta najava nije naišla na oduševljenje ni kod protivnika niti kod pristaša te mjere.

Mario Draghi

Draghi: "Kupovat ćemo, ali..."

Čuvari europske valute mogli bi u određenom opsegu posredovati na tržištu, objavio je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi nakon redovite sjednice vijeća te novčarske ustanove u četvrtak (2.8.) u Frankfurtu na Majni. On je najavio da će tijekom idućih tjedana biti razrađen detaljan plan za poduzimanje određenih mjera u koje će biti uključena i mogućnost kupovine državnih obveznica članica eurozone.

ECB je istodobno objavio da će ključnu kamatnu stopu zadržati na rekordno niskih 0,75 posto. To je kamata po kojoj banke posuđuju novac od ECB-a.

Financiranje "na mala vrata"

Zadnjih nekoliko dana puno se špekuliralo o tome hoće li ECB početi kupovati državne obveznice članica eurozone koje su zapale u krizu, kako bi na taj način utjecao na sniženje kamata po kojima te zemlje posuđuju novac na tržištu. Države s juga Europe, koje su duboko u krizi, podržavaju te planove, dok je većina koliko-toliko stabilnih članica eurozone protiv. Jer, mada bi se tim korakom kriznim državama barem kratkoročno smanjio financijski teret, to bi moglo dovesti do tiskanja svježeg novca pa time i do povećanja inflacije u eurozoni. A upravo je sprečavanje inflacije jedna od središnjih zadaća ECB-a.

Sjedište ECB-a u Frankfurtu

ECB se našao na udaru kritika

ECB je već u svibnju 2010. kupio obveznice kriznih država. To je u načelu izričito zabranjeno europskim ugovorima, no ECB je taj korak opravdao time da nije kupio novoizdane obveznice, nego one koje su se već nalazile na tržištu. Trenutačno se u njegovom posjedu nalaze obveznice u vrijednosti od 211,3 milijardi eura.

Najveći protivnik kupovine državnih obveznica je upravo Njemačka. Šef njezine središnje banke Jens Weidmann smatra da će na taj način ECB "na mala vrata" financirati države u krizi.

Različita mišljenja stručnjaka

Reakcije stručnjaka na Draghijeve najave su različite. Peter Bofinger, ugledni njemački ekonomist, smatra da se Njemačka ne bi trebala protiviti kupovini državnih obveznica budući da je to normalna mjera koju su u kriznim vremenima u prošlosti poduzimale i druge središnje banke. On smatra da bi ECB čak trebao spustiti i referentnu kamatnu stopu na 0,25 posto jer, kako kaže, "to ECB ništa ne košta", a pomoglo bi stabiliziranju slabijih banaka.

Jens Weidmann

Weidmann je protiv kupovine obveznica

Eugen Keller iz banke Metzler je pak razočaran nedovoljno konkretnim planovima ECB-a: "Tržišta su očekivala precizne informacije o tome što će ECB ubuduće poduzimati. No, Europska središnja banka to nije objavila."

Christian Schulz iz Berenberg banke ne dijeli to mišljenje. On smatra da su Draghijeve najave "snažan signal" koji znači "ozbiljnu intervenciju ECB-a". No on, kao i drugi kolege, upozorava da će do te intervencije ionako doći samo ukoliko neka država zatraži pomoć iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). To znači da se zemlje u krizi moraju obvezati i na ispunjenje uvjeta za dobivanje pomoći. Tek pod tim uvjetima ECB će eventualno biti spreman na kupovinu njihovih državnih obveznica.

Preporuka uredništva