1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

EBRD u Zagrebu vijeća o izlasku iz krize

Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj izniman je politički i gospodarski događaj na kojemu se 14. i 15. svibnja u Zagrebu okuplja 2.000 sudionika. To je i prigoda za susrete premijera država regije.

Logo Europske banke za obnovu i razvoj

EBRD ovogodišnju skupštinu održava u Zagrebu

Sjedište EBRD je u Londonu

Sjedište EBRD je u Londonu

Odbor guvernera Europske banke za obnovu i razvoj analizirat će rezultate mjera, uvedenih kao odgovor na financijsku krizu koja je uzdrmala nacionalna gospodarstva, a odredit će i strategiju za slijedećih pet godina. U raspravama na do sada održanim forumima, na kojima su sudjelovali predstavnici više od 60 zemalja, najviše je govora bilo o tome kako pomoći regiji, posebno u razdoblju oporavka od krize.

„Oporavak će biti dugotrajan“

Thomas Mirow

Thomas Mirow: "Oporavak će biti težak"

Inače, dosadašnja pouka iz ove krize je da treba naći nove izvore financiranja za poboljšanje poslovnog okružja, privatizaciju državnih tvrtki i komercijalizaciju infrastrukture, ali se okrenuti i jačanju domaćih financijskih tržišta. Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow čelnicima jugoistoka Europe nije tajio da će oporavak biti dugotrajan i težak. Zbog toga im je savjetovao da političku potporu usmjere u razvoj lokalnih financijskih tržišta, potporu malom i srednjem poduzetništvu, energetskoj učinkovitosti, regionalnoj trgovini i nastavku europskih integracija a sve kako bi zemlje regije ostvarile gospodarski rast. Izrazio je i spremnost da EBRD, inače najveći investitor u regiji, nastavi s ulaganjem jer: „…mnogi sektori, kao što su turizam i poljoprivreda, ne mogu napredovati bez ove banke.“

Ova banka je i osnovana 1991. godine kako bi bivšim komunističkim i socijalističkim zemljama pomogla pri prelasku na tržišno gospodarstvo.

Hrvatska će pomoći susjedima

Jadranka Kosor

Premijerku Kosor očekuje više bilateralnih susreta

Na današnjem radnom ručku sudjelovali su predsjednici vlada Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije te zamjenik premijera Moldavije. Premijerka Kosor tijekom dana održava niz bilateralnih susreta s kolegama iz država nastalih raspadom Jugoslavije. Hrvatska je spremna, istaknula je premijerka tijekom današnjeg razgovora s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim, da kao članica NATO-a i buduća članica Europske unije aktivno pomaže svim državama regije na tom putu.

Uz to, glavna će tema svih bilateralnih razgovora biti globalna gospodarska kriza i kako si međusobno pomoći u izlasku iz nje, odnosno kako smanjiti teret krize i potaknuti gospodarski rast. Jer, kako je priznao i Mirow „grčka kriza može usporiti napore za oporavkom“.

Spremnost na suradnju

U svim razgovorima čelnika država regije već se godinama ističe kako je nedovoljna međusobna gospodarska suradnja. Sada se priznaje da se nedovoljno surađuje i na infrastrukturnim projektima. Čini se da se i iz te činjenice izvlače neke pouke, pa tako premijerka Jadranka Kosor najavljuje povezivanje Hrvatske i država u regiji na takvim projektima.

Gradnja autoceste

Slaba suradnja u regiji na infrastrukturnim projektima

A glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof upozorio je čelnike država u jugoistočnoj Europi na činjenicu da mnoga ulaganja odlaze u sektore koji ne potiču proizvodnju, pa najavljuje kako će se razmotriti mogućnosti da se stvore uvjeti za poticanje izravnih stranih ulaganja u stvaranje konkurentnog izvoznog sektora. "To su ulaganja u obrazovanje, ljudske resurse, stvaranje uvjeta za privlačenje stranih tvrtki", izjavio je Berglof. Direktor Raiffeisen Internationala Herbert Stepic procjenjuje pak kako se države regija i dalje neće moći same financirati, pa će biti potrebna pomoć i EBRD-a i komercijalnih banaka. Očekuje da će ove godine loši krediti u regiji doživjeti vrhunac i doseći 12 posto, ali je najavio i kako očekuje ekonomski oporavak regije i rast BDP-a od 3,4 posto.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva