Dvojbe oko nadzora tajnih službi
25. siječnja 2006Činjenica da su dva suradnika njemačke tajne službe BND-a ostala u Bagdadu i kad je počero rat u Iraku ne bi izazivala toliku pozornost da se Njemačka nije oštro protivila američkoj intervenciji. Njemačkim je medijima iz američke administracije čak servirana tvrdnja da su Nijemci pomagali u određivanju ciljeva, što i ne mora biti točno i može biti neka vrsta kasne osvete za njemačko protivljenje tom ratu u kojem je poginulo više od 1000 Američkih vojnika.
Osjetljivost njemačke javnosti za rad tajnih službi dodatno su podgrijale krive informacije američkih tajnih službi koje su najprije dostavljene vlastitim političarima, a onda i Ujedinjenim narodima, a kojima je obrazložena intervencija u Iraku. Slično je bilo i s tvrdnjama britanskog premijera Tonyja Blaira koji se također pozivao na tajne službe.
Zato su oporbeni političari, kao šef zastupničkog kluba liberala Wolfgang Gerhardt odlučni u zahtjevu za uspostavom istražnog odbora.
«Ta stvar je nama liberalima tako jako važna da želimo uspostavu istražnog povjerenstva. Od toga nećemo odustati.»
Zeleni, koji su u spornom razdoblju bili na vlasti, modificirali su svoje stajalište, kako pokazuje izjava šefice njihovog zastupničkogkluba u Bundestagu Renate Kuenast.
«Zeleni ostaju kod zahtjeva za uspostavom istražnog odbora: sad je na vladi, hoće li brzim razjašnjenjem stvari učiniti da istražni odbor postane suvišan.»
Naime, postoji opasnost da u slučaju uspostave istražnog odbora previše pojedinosti, koje bi morale ostati tajne,ipak dođe u javnost. A to bi moglo ugroziti suradnju s tanim službama prijateljskih država, koja je trenutno osobito važna u borbi protiv međunarodnog terorizma. Pritom valja imati na umu da je njemački BND u istočnoj Europi i arapskom prostoru vrlo jak. Njegove informacije važne su ne samo tajnim službama prijateljskih zemalja nego i službama koje se brinu za unutarnju sigurnost u Njemačkoj. U Centru za borbu protiv terorizma u berlinskoj četvrti Treptowu sve njemačke službe sigurnosti smještene su u jednoj policijskoj kasarni kako bi bila olakšana razmjena informacija.
Njemačka inozemna tajna služba BND zapošljava oko šest tisuća suradnika koji troše 450 milijuna poreznog novca. Zbog toga je zanimanje za nadzor njegovog rada razumljivo. Ali, istodobno on mora uživati povjerenje pučanstva kako bi mogao biti djelotvoran u obavljanju svojih zadaća, među kojimaje i sve važnija broba protiv razgranate terorističke mreže.