1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dvojbe o ratnim zločinima

Je li u Hrvatskoj bilo procesuiranja ratnih i inih zločina u vrijeme Domovinskog rata? Državno odvjetništvo Republike Hrvatske tvrdi da je, dok Hrvatski helsinški odbor, tvrdi suprotno.

default

Knin

Polemika se povela nakon haške presude generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku te izjave jednog danskog vojnika kako je prije 16 godina u Dvoru na Uni počinjen zločin nad civilnim stanovništvom. U analizama presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču od 24, odnosno 18 godina zatvora kao jedan od argumenata za tako visoke kazne proteklih se dana navodilo kako bi one vjerojatno bile manje da je hrvatsko pravosuđe procesuiralo odgovorne za ratne i ine zločine tijekom i nakon Oluje. Državno odvjetništvo objavilo je kako je sveukupno vođeno 3.728 procesa, utvrđena je odgovornost 2380 osoba, a o nekim zločinima istraga još traje, kao u slučaju Dvora na Uni, gdje je ubijen bračni par i desetoro mentalno bolesnih osoba.

Panorama der Stadt Knin in Kroatien Flash-Galerie

Knin

16 godina šutnje

Prema dosadašnjim saznanjima, zločin su počinili pripadnici paravojnih formacija tzv. SAO Krajine pri povlačenju iz Dvora 8. kolovoza 1995 , stoji u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama DORH-a. Za umirovljenog generala Petra Stipetića znakovito je da danski vojnici dosad nisu govorili o tom zločinu što se dogodio prije 16 godina niti su njega, kao zapovjednika toga područja, izvijestili o njemu.„A sada ta priča pomalo iznenađuje. Izgleda da je ona montirana u sklopu svih ovih događanja zadnjih dana oko presuda mojim kolegama u Haagu.“, izjavio je Stipetić. Umirovljeni pukovnik Ivica Pandža-Orkan ističe kako je hrvatska vojska u Dvor na Uni ušla 9. kolovoza, dakle nakon stravičnog zločina, a i podsjeća da „nije nepoznato da su pripadnici srpske paravojske na cesti između Gline i Dvora, zgazili par kilometara svoju kolonu izbjeglica sa tenkovima.“DORH-a je nedavno objavio da je tijekom i nakon Oluje ubijeno 47 osoba te da su zbog 21 ubojstva procesuirane 33 osobe. U HHO-u opovrgavaju objašnjenje DORH-a kako se njihovi podaci i podaci HHO-a, prema kojima je ubijeno 677 osoba, razlikuju jer HHO nije razdvojio žrtve rata od žrtava ratnih zločina i ubojstava. Na popisu žrtava koje se nalaze u izvještaju HHO-a isključivo su civilne žrtve ubijene nakon službenog završetka vojno-redarstvene akcije Oluje, tvrde u HHO-u. Za bivšeg predsjednika HHO-a Žarka Puhovskog razlika u broju žrtava posljedica je sklonosti da se manipulira brojem žrtava, što je poznato još od Drugog svjetskog rata. DORH dotle ističe kako su oni procese vodili na temelju dokaza, neovisno o nacionalnoj pripadnosti i žrtava i počinitelja, pa su među osuđenima i Hrvati i Srbi.

Kroatische Soldaten Krajina 1995 Flash-Galerie

Hrvatski vojnici u Petrinji nakon Oluje

Različite metodologije

HHO u priopćenju za javnost ističe kako ne znaju kojom se metodom DORH služio kad je razdvojio žrtve rata od žrtava ratnih zločina i ubojstava. No, za njih su svi ubijeni nakon Oluje likvidirani kao ciljana skupina, kao pripadnici srpskog naroda, pa se radilo isključivo o žrtvama ratnog zločina. Zato zaključuju da DORH sva ubojstva nakon Oluje može procesuirati kao ratni zločin. Podsjećaju da je nakon Oluje tadašnji ministar obrane Gojko Šušak saborskim zastupnicima izjavio da je u akciji ubijeno 450 neprijateljskih vojnika, a iz ureda pokojnog predsjednika Franje Tuđmana da je ubijeno 950 neprijateljskih vojnika. U priopćenju, što ga potpisuje predsjednik Ivan Zvonimir Čičak, navodi se i da su prošlog petka, na zahtjev glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića, dostavili 15 primjeraka HHO-ova izvještaja o akcijama Oluji i Bljesku te da su Državnom odvjetništvu ponudili svoju arhivsku građu, što bi trebali istražiti predstavnici MUP-a i DORH-a, a kako bi se već jedanput doista utvrdilo što se stvarno dogodilo poslije akcije Oluje.

Dvor na Uni

Županijsko državno odvjetništvo u Sisku izvijestilo je kako policija na zahtjev Državnog odvjetništva provodi kriminalističku istragu teškog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Dvoru na Uni iz 1995. godine. O tom zločinu, o kojemu je nedavno govorio jedan danski vojnik, koji je bio u sastavu mirovnih snaga u Hrvatskoj, policija je izvještaj dostavila 6. rujna 2006 . godine. Do sada je ispitan veći broj osoba, ali se još uvijek ne zna identitet počinitelja zločina, a od Haškog je suda zatražena pretraga baze podataka radi prikupljanja podataka ili dokumentacije kako bi se otkrio identitet žrtava i počinitelja. I srbijansko tužiteljstvo pokrenulo istragu o zločinu u Dvoru na Uni, potvrdio je zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik Bruno Vekarić. „Čuli smo se s DORH-om, oni se isto zanimaju za određene stvari, imamo li mi nešto na tu temu ili ne, i sada ćemo zajedno, svatko sa svoje strane, pokušati doći do odgovornih za ove zločine.“, izjavio je Vekarić.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva