1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Dvije različite povijesti Kosova

Nastava povijesti na Kosovu se odvija po dva različita programa, ovisno o tome gdje se nalazi škola. Raspad Jugoslavije, da li Kosovo "zaslužuje" biti državom... I učenici Kosova uče sasvim različite ideologije.

Geschichtsbuch - Serbische Sprache Copyright: DW/R. Alija

Geschichtsbuch Serbische Sprache

Jelena Petrović, profesorica povijesti u gimnaziji "Miladin Mitić" u Lapljem selu nadomak Prištine, kaže da se na temelju plana i programa Republike Srbije, kojeg se oni drže, raspad Jugoslavije promatra u sklopu europskih događaja: raspada Istočnog bloka, SSSR-a i Čehoslovačke te ujedinjenja Njemačke. Ona objašnjava:

Jelena Petrović

Jelena Petrović

"Interes velikih sila bio je da se raspadne Jugoslavija, prije svega to je bio interes Njemačke. Kad god se Njemačka ujedinjuje, ona vodi tu ekspanzionističku politiku, znači da se širi. Na žalost, taj put na Istok uvijek ide preko ovih naših teritorija. Aktualna situacija je bila: ili će Srbija prihvatiti te vojne baze i kontrole svijeta koje ima Zapad… Srbija to nije htjela prihvatiti, Albanci su prihvatili i odmah dobili tu međunarodnu podršku."

S druge strane, učenici koji nastavu pohađaju po kosovskom planu i programu, ovo razdoblje uče iz poglavlja o albanskom narodu.

Demonstracije 1981. utjecale na raspad Jugoslavije

"Pad Jugoslavije se veže i za demonstracije iz 1981. godine. One su ubrzale raspad jedne diktatorske države i totalitarnog sustava. Srpska politika je bila organizator tog totalitarizma, ovog rata, ovog masakra i vjerojatno naglasak je malo više stavljen na to, jer je to još uvijek svježe i đaci su bol ovog rata doživjeli direktno ili preko njihovih obitelji. O Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK) se uči samo u jednom poglavlju. Profesori su, međutim, vrlo oprezni i stavljaju naglasak na mir i dobre međunacionalne odnose", kaže Beqir Letaj, profesor povijesti i zamjenik direktora gimnazije "Gjon Buzuku" u Prizrenu.

Beqir Letaj

Beqir Letaj

Profesorica Petrović podsjeća, a tako piše i u udžbeniku povijesti, da je pitanje Kosova, ali i Velike Albanije, pokrenuto 1878. godine, kada je održana Prizrenska liga. Ono što se dogodilo 1990-ih je samo "kulminacija tih događaja", kaže ona. U nastavi povijesti kosovski rat je prikazan "samo informativno", a OVK kao "teroristička organizacija".

"Albance spominjemo u okviru Bujanske konferencije, Prve i Druge Prizrenske lige. Poslijeratno razdoblje oko iseljavanja stanovništva, demonstracija i drugo spominjemo u okviru Ustava iz 1974. godine. Spominjemo ih i u okviru Prvog Balkanskog rata (1912/1913.) te kako je nastala država Albanija. Oni, naime, uopće nisu sudjelovali u ratu, nego je to bio interes velikih sila. Da Srbija ne bi dobila izlaz na more – stvorena je Albanija", tvrdi Jelena Petrović.

Malo prostora za povijest Srba

S druge strane, profesor Letaj kaže da se povijesti Srba posvećuje mala pažnja. O Nemanjićima se, primjerice, ne uči posebno kao prije kosovskog rata:

Otvorena knjiga s grbom i zastavom Kosova

Povijest Kosova na albanskm jeziku

"Kada se obrađuje srednjovjekovna povijest države Arberije ili uspon i pad Bizantskog carstva, u okviru tog poglavlja, po bizantskim dokumentima, Kosovo je spominjano kao sjeverna Albanija. Kaže se da je 1190. država Raška iskoristila smrt jednog vladara u Konstantinopolu i po prvi put na području Kosova okupirala Prištinu i Prizren te stigla do Leže u Albaniji. Kaže se još da su sve zemlje naseljene albanskim stanovništvom te Grčka i Bugarska bile pod vladavinom Cara Dušana 1331. godine. Napominje se da je od 1345. do 1348. Prizren bio glavni centar države cara Dušana i poslije nekog vremena glavni grad je prešao u Skoplje."

I učenici podijeljeni oko povijesti

I učenici su, ovisno o nacionalnoj pripadnosti, također podijeljeni. Iako se u udžbenicima "informativno" govori o izbijanju sukoba na Kosovu 1999. godine, svatko za sebe ima svoju istinu. Učenici također različito gledaju na status Kosova. Anđela Lekić, maturantica gimnazije u Lapljem selu, nema dileme: "Kosovo je dio Srbije i uvijek će to biti. To što se sada ovi novopečeni političari trude da Kosovo bude samostalna država, to, ja mislim, nikada neće biti zato što mi živimo ovdje i nećemo otići odavde."

S albanskog gledišta, ni  maturant prizrenske gimnazije Ron Kastrati, nimalo ne dvoji: "Kosovo je dobilo svoj status. Zna se da je ono neovisno i suvereno. Nisu i neće uspjeti nikakvi pokušaji Srbije da anulira sve ono što je ovdje postignuto. Vjerujem da ćemo imati veći napredak i uspjehe koji će biti naš putokaz."

Njegovo mišljenje dijeli i Denat Volkan, njegova sugrađanka i vršnjakinja, koja nastavu pohađa na turskom jeziku: "Kosovo je samostalna država i tako će biti. Priznalo nas je stotinjak najrazvijenijih i najutjecajnijih država svijeta."

Preporuka uredništva