1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dvije presude - i dvije poruke iz Haaga

Niti njemačkim medijima nisu promakle dvije presude u Haagu, šestorki iz "Herceg-Bosne" i Stanišiću i Simatoviću dan kasnije. Osobito kod prve optužbe se smatra kako je tu nestao mit o nevinosti Zagreba.

Iako zbog jučerašnjeg praznika Tijelova neki listovi u Njemačkoj nisu izlazili, mnogim izvjestiteljima se čini kako i bez toga ima razloga uspoređivati dvije presude koje su se čule u Haagu. Tako minhenski “Süddeutsche Zeitung“ (SZ) smatra kako je “Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao dvije presude koje će imati dalekosežne posljedice” i nastavlja: “U srijedu i četvrtak su na optuženičkim klupama sjedili bivši visoki časnici i političari iz Srbije i dijela Bosne i Hercegovine u kojem većinom žive Hrvati".

"Radilo se i o dva, u Hrvatskoj i Srbiji, postojeća mita: da su ratni zločini početkom 90-ih u Hrvatskoj i kasnije u Bosni i Hercegovini, bili unutrašnja stvar s kojom niti hrvatsko niti srbijansko vodstvo nije imalo mnogo veze", piše SZ i nastavlja: "Hrvatski mit je u srijedu pukao kao mjehur od sapunice. Od izricanja zatvorskih kazni bosanskohercegovačkim Hrvatima od 10 do 25 godina zatvora, zapravo je od većeg povijesnog značaja temeljna analiza sudaca".

Minhenski list naglašava: "Cilj ubojstava i protjerivanja je bilo stvaranje velike Hrvatske udruživanja te regije s Hrvatskom ili stvaranje neke nezavisne male države "Herceg-Bosne" koja će biti u tijesnoj vezi sa Zagrebom. Kampanja, na čijem je čelu bio bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je provođena od prosinca 1991. godine. Hrvatska je u Bosnu i Hercegovinu slala novac, oružje, opremu i časnike, smatraju suci".

Bosanski Hrvati u Haagu

Hrvatska je iznenađena jer je pao mit o njenoj nevinosti, piše minhenski list

“Odluka suda u Hrvatskoj, kako se i očekivalo, je naišla na prosvjed. Ne samo zbog toga što je srušen mit o njenoj nevinosti, nego i zbog toga što žrtve mogu tužiti Republiku Hrvatsku i tražiti odštetu. U drugom slučaju je riječ i o Srbiji. Iako, osim na Balkanu, malo tko zna imena optuženih, oni su u raspadu Jugoslavije imali odlučujuće uloge. Jovica Stanišić je kao šef Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) bio blizak suradnik predsjedniku Slobodanu Miloševiću, najmoćnijem čovjeku u Srbiji."

Isto se odnosi i na optuženog Franka Simatovića, bivšeg zapovjednika Jedinice za specijalne operacije SDB-a, piše ovaj list: "Jedinica, poznatija kao 'Crvene beretke' zajedno s ostalim paravojnim grupama kao što su “Škorpioni” ili “Arkanovi tigrovi”, od 1991. do 2003. godine je ostavila krvavi trag u Bosni i Hercegovini."

"Za povjesničare su tekstovi optužnica i presuda iz Haga zbog opsežnih i brojnih detalja već odavno postali izvor istraživanja. Ti materijali se niti u Hrvatskoj, ni u Srbiji ne uzimaju za ozbiljno. Samo se govori o krivici i oslobađanju optuženih”, izvještava “Süddeutsche Zeitung“.

Franjo Tuđman

Austrijski list piše: u Haagu je zapravo osuđen i on, Franjo Tuđman

Ipak, za austrijski "Standard"  se teško može razlučiti krivica - i oslobađanje Stanišića i Simatovića od pitanja upletenosti Srbije u te sukobe: “U presudi Stanišiću i Simatoviću se radi o odgovornosti i upletenosti srbijanske vlade na čijem je čelu bio Slobodan Milošević koja sad službeno nije sudjelovala u balkanskim ratovima. I bivši zapovjednik stožera Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić, do sada jedini osuđenik koji je bio član srbijanskog režima, u veljači je pušten na slobodu."

Austrijski list također smatra kako je sud u Haagu izrekao "senzacionalnu" presudu čelnicima bosanskih Hrvata. Podsjeća na okrutne zločine, kako je utvrdio sud, počinjene kako bi se stvorila "etnički čista" površina koja bi se kasnije trebala pripojiti Hrvatskoj. Ali i ističe: "Središnja točka osude jest da su bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši zapovjednik stožera Janko Bobetko proglašeni dijelom zločinačkog poduhvata. Po tome su jedinice Hrvatske vojske djelovale zajedno s HVO-om i Republika Hrvatska je imala nadzor nad oružanim jedinicama i civilnim institucijama hrvatske zajednice u Hercegovini." Austrijski list podsjeća i kako se "godine 2010. hrvatski predsjednik Josipović ispričao zbog ove politike kakva se provodila u devedesetim godinama."

Preporuka uredništva