1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dvije godine nakon napada na "Charlie Hebdo"

Napad na satirični časopis „Charlie Hebdo“ prije dvije godine je šokirao Europu, a njegove se posljedice osjete i danas.

7. siječnja 2015. dva su islamistička atentatora upala u zgradu uredništva francuskog satiričnog časopisa "Charlie Hebdo" u Parizu. U napadu je ubijeno 12 ljudi, među kojima i izdavač lista Stéphane Charbonnier. Ovaj časopis je prije toga više puta objavljivao karikature proroka Muhameda i zbog toga primao prijetnje radikalnih islamista. Europa je bila zgrožena. Posvuda su na ulice izlazili ljudi i nosili transparente s natpisom "Je suis Charlie" ("Ja sam Charlie").

No taj je napad potaknuo i burne rasprave o slobodi mišljenja i umjetnosti. Gdje su njihove granice? "Uvreda vladara i blasfemija nekada su bili dijelovi kaznenog zakona. Danas su nestali", kaže za DW filozof Ottfried Höffe. "S time druge kulture možda imaju problema, jer to kod njih još postoji. No zapadne kulture imaju pravo pokazati kako jedno društvo može procvjetati ako dopusti i taj ekstremni oblik umjetničke slobode."

Napadi na kulturni identitet

Atentat na suradnike "Charlie Hebdoa" nije bio jedini napad na kulturne ustanove. Švedski profesor umjetnosti i autor karikatura o Muhamedu Lars Vilks u veljači 2015. jedva je uspio izbjeći napad. U Tunisu su u ožujku 2015. teroristi napravili krvoproliće u arheološkom muzeju Bardo. A u Palmiri su terorističke milicije tzv. "Islamske države" počele sa sustavnim uništavanjem UNESCO-ve svjetske kulturne baštine.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, u studenome 2015., u Parizu je izveden niz terorističkih napada, među kojima je bio i onaj na koncertnu dvoranu Bataclan u kojem je ubijeno 89 ljudi. Pri tome počiniteljima u prvom planu nije bila provedba konkretnih političkih ili vjerskih zahtjeva. Njihovi napadi su bili usmjereni protiv kulturnog identiteta i slobodnog načina života u Francuskoj. I u srpnju 2016. je jedan muškarac u Nici htio uništiti taj životni osjećaj ljudi koji su slavili. On se kamionom zaletio u masu ljudi na dan proslave francuskog nacionalnog praznika. Na isti način je u prosincu 2016. ubijeno 12 ljudi na božićnom sajmu u Berlinu.

Gedenkveranstaltung zu Anschlägen in Paris in Berlin 11.1.2015 (picture alliance/AP Photo/Schreiber)

Sloboda mišljenja i umjetničkog izražavanja na udaru je terorista

U mnogim zemljama je sloboda mišljenja i umjetničkog izražavanja ograničena. Prema informacijama PEN-a, trenutačno je oko 900 autora i novinara u skoro 100 država zatvoreno i izloženo represalijama. Proteklih dvije godine stanje se posebno pogoršalo u Turskoj. Već tijekom predizborne kampanje 2015. je svatko tko je bio protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana bio nazivan teroristom i izdajicom. Nakon pokušaja puča u srpnju 2016. zatvorene su brojne izdavačke i medijske kuće. Erdogan je naredio uhićenje stotinu novinara. "Lov na vještice protiv novinara u Turskoj prelazi sve poznate dimenzije", kažu iz organizacije "Reporteri bez granica".

"Nasilje je već pokazalo rezultate"

Atentati u Europi i ciljani napadi na slobodu mišljenja i umjetnosti stvorili su nesigurnost kod ljudi. I dok su jedni postali oprezniji što se tiče onoga što pišu i govore, drugi se bore protiv svakog zatiranja slobode. Jedan od njih je i karikaturist Klaus Staeck. Bivši predsjednik Akademije umjetnosti u Berlinu ne želi nikome dopustiti da ograniči njegovu umjetničku slobodu i slobodu govora: "U trenutku u kojem više nisi spreman kao umjetnik i satiričar založiti se za slobodu mišljenja, trebaš odustati od svog zvanja. Slobodno društvo jednostavno živi od slobodne riječi." 

Profesorica književnosti na sveučilištu FU Berlin Susanne Scharnowski organizirala je nakon napada na "Charlie Hebdo" predavanja na temu "Sloboda umjetnosti". Istražujući tu temu ona je utvrdila da je nasilje već pokazalo učinak kod ljudi koji su senzibilizirani za "potrebe manjina". "Spremnost na uklanjanje uvredljivih izraza u literarnim tekstovima, preispitivanje vjerske i političke prihvatljivosti nastavnih planova (...) ukazuju na postupnu eroziju prava na slobodu umjetnosti", stoji u najavi predavanja. Tako su organizatori karnevala u Kölnu 2015. zbog straha od terorističkih napada svjesno odustali od kola u karnevalskoj povorci koja su trebala tematizirati napad na "Charlie Hebdo". A Susanne Scharnowski je u literaturi i medijima otkrila brojne primjere autocenzure, primjerice kada se u dječjim knjigama uklanjaju uvredljive riječi poput "Neger" koja se pogrdno, u izrazito negativnom i rasističnom kontekstu odnosi na ljude tamne boje kože.

Deutschland erste Ausgabe von Charlie Hebdo (DW/P. Böll)

"Charlie Hebdo" u svom prvom izdanju na njemačkom ismijava kancelarku Merkel

"Charlie Hebdo" danas

No s druge strane, široka javnost smatra neukusnima pojedine viceve - recimo kada je "Charlie Hebdo" nakon razornog potresa u srednjoj Italiji žrtve usporedio s talijanskom tjesteninom. Mnogi čitatelji i simpatizeri poslije toga su se distancirali od pariških satiričara pod hashtagom #JeNeSuisPasCharlie (Ja nisam Charlie).

Prvo njemačko izdanje časopisa "Charlie Hebdo" u studenome 2016. tematiziralo je Angelu Merkel i to prilično oštro. Ovaj magazin, koji je u Francuskoj nakon napada znatno povećao svoju nakladu, i dalje izaziva podjele među ljubiteljima satire. Suradnici "Charlie Hebdoa" su nakon napada u Francuskoj morali pisati i crtati u tajnosti. Njihove se prostorije nalaze na jednom tajnom mjestu i strogo su čuvane, a pojedini suradnici još i danas žive pod policijskom zaštitom.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic