1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Dvije godine dokaznog postupka na sudenju Miloševicu

Na današnji dan prije dvije godine pred Medunarodnim sudom za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivše Jugoslavije izveden je prvi svjedok u postupku protiv bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševica. Haško je tužiteljstvo danas i sutra trebalo okoncati izvodenje dokaza, no sudenje je danas ponovo odgodeno zbog bolesti optuženog Miloševica.

"Ovo je proces koji ce pisati povijest i mi smo ti koji moramo ispuniti ocekivanja". Bile su to rijeci glavne tužiteljice Haškog suda Carle Del Ponte koje je izgovorila 12. veljace 2002 godine na otvaranju procesa protiv Miloševica, optuženog za ratne zlocine na Kosovu i u Hrvatskoj te za genocid u Bosni i Hercegovini.

Miloševic se brani sam i od samog pocetka postupka tvrdi da ne priznaje Haški sud. Kada ga je na pocetku sudac Richard May pitao želi li da mu se procita optužnica, beogradski diktator je odgovorio: "To je Vaš problem".

Na sudenju Miloševicu do sada je svjedocilo 298 svjedoka, medu kojima i predsjednici Stjepan Mesic, Ibrahim Rugova, Milan Kucan, Borislav Jovic, bivši jugoslavenski premijer Ante Markovic, visoki medunarodni dužnosnici Robert Owen, Pady Ashdown, Wolfgang Petritsch i drugi. Tužiteljstvo je prezentiralo više od 500.000 stranica pisanog materijala i na tisuce razlicitih snimaka.

Sada, pred kraj dokaznog postupka, za Miloševicevog je pravnog savjetnika Zdenka Tomanovica jasno: "Mislim da Tužiteljstvo nije opravdalo povijesno znacenje ovog procesa, kako je to na pocetku proglasilo". No, brojni promatraci, analiticari i sudionici sudenja drugacijeg su mišljenja. Skoro je jedinstven stav nema sumnje što se tice odgovornosti za zlocine na Kosovu: Miloševic je kriv. To je mišljenje zastupao i prijatelj suda, Mihael Vladimirov, koji je zbog te ocjene i smijenjen. Što se tice zlocina u Hrvatskoj, bivšeg srbijanskog predsjednika najviše su teretili upravo njegovi nekadašnji saradnici Milan Babic i Aleksandar Vasiljevic. Najproblematicnije je bilo dokazivanje optužbe za genocid u Bosni i Hercegovini. Carla Del Ponte je zadovoljna tijekom izvodenja dokaza, ali priznaje da je zbog slabe suradnje s Beogradom od pocetka bilo prilicno jasno da ce biti teško dokazati Miloševicevu odgovornost za genocid. U tom dijelu postupka svjedocio je i bivši zapovjednik NATO-a Wesley Clark, koji se i osobno više puta susreo s Miloševicem. "Ja sam ga jednostavno pitao: buduci da kažete da imate toliko utjecaja na bosanske Srbe, kako je onda moguce da ste generalu Mladicu dopustili da ubije toliko ljudi u Srebrenici. Miloševic me pogledao i rekao: "Ja sam upozorio Mladica da to ne cini ali me nije poslušao."", rekao je americki general. Prema njegovom mišljenju, ta je izjava bila jasan dokaz za tvrdnju da je Miloševic bio upoznat sa zbivanjima u Srebrenici i da unatoc tome ništa nije poduzeo. Optuženi Miloševic je tvrdio kako Clark laže, pa je vjerodostojnost tog svjedoka morao potvrditi bivši americki predsjednik Bil Clinton.

Što se tice potpore Beograda srpskom narodu u novonastalim susjednim državama, Miloševic je izjavio: "Naravnoda smo podržali svoj narod u Hrvatskoj i Bosni. Bili bi najvece hulje da to nismo ucinili onda kada je to njima bilo potrebno". Na sudenju su puštene snimke veceg broja Miloševicevih telefonskih razgovora s Karadžicem, Mladicem i drugima gospodarima rata. Najveci problem Tužiteljstvu ipak predstavlja to što Miloševic nije ostavljao mnogo pisanih tragova i što zapravo nikada nije dopušten pristup arhivima u Beogradu. Drugi problem je osiguranje svjedoka iz Miloševicevog najužeg okruženja. Bivši predsjednici krnje Jugoslavije Borisav Jovic i Zoran Lilic, kao i bivsi šef Službe za državnu sigurnost Radomir Markovic, više su vodili racuna o tome da se optužnice ne podignu i protiv njih, nego što su govorili o Miloševicevoj odgovornosti. Ipak, oni su potvrdili da je optuženi bivši srbijanski predsjednik taj koji je na kraju donosio sve važne odluke o ratu i miru. Nakon završetka dokaznog postupka Miloševic ce imati na raspolaganju tri mjeseca za pripremanje obrane, koja ce trajati onoliko koliko i izvodenje dokaza protiv njega.