1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dva stoljeća Humboldtovog sveučilišta

16. listopada 2010

Berlinsko Humboldtovo sveučilište je dalo brojne Nobelovce i druge vrhunske znanstvenike. Osnovano je prije 200 godina kako bi povezalo teoretsku poduku i praktična istraživanja, što je bilo revolucionarno.

https://p.dw.com/p/PfkV
Spomenik Wilhelmu von Humboldtu koji je napravio Paul Otto
Spomenik Wilhelmu von Humboldtu koji je napravio Paul OttoFoto: HU Berlin / Heike Zappe

Spomenik pred glavnom zgradom Berlinskog sveučilišta prikazuje ga kao opuštenog i samouvjerenog. Wilhelm von Humboldt sjedi na svojoj kamenoj fotelji i ponosno odozgor gleda na studente. Kao da pruski reformator obrazovanja i utemeljitelj Sveučilišta i danas zahtijeva da se njegovo životno djelo respektira. Jer, on je bio uvjeren da je s njime obrazovanje u Njemačkoj dobilo novi polet.

Alexander von Humboldt
Alexander von Humboldt (1769-1859), slika C.W. PealeaFoto: ullstein bild - Granger Collection

Doista, Humboldt je svojim „Berlinskim sveučilištem“ u njemački obrazovni sustav uveo novu ideju u koju su se ugledali mnogi u svijetu: da visoke škole ne bi trebale samo prenositi teoretsko znanje, nego se baviti i praktičnim istraživačkim radom. Humboldtove planove podržao je pruski kralj Friedrich Wilhelm III., iako je svota koju je 1809. stavio na raspolaganje za osnutak sveučilišta bila skromna: „Nije bilo ni stolova ni stolaca, a po zidovima je bilo plijesni“, stoji u zapisima na koje podsjeća današnji predsjednik Sveučilišta Christoph Markschies.

'Mit Humboldt' privlači strane studente

Kao zgrada Sveučilišta služila je palača princa Heinricha na berlinskom bulevaru Unter den Linden. Tu je 1810. započeo prvi semestar – s 256 studenata i 52 docenta. Najprije su utemeljeni klasični studijski smjerovi: pravo, medicina, filozofija i teologija. Danas sveučilište ima jedanaest fakulteta, preko 250 studijskih smjerova, od afrikanistike do zubne medicine, više centara i središnjih instituta koji su raspoređeni na više od 300 zgrada.

Strani studenti
Od Meksika i Venezuele do Pakistana i Kine: strani studentiFoto: dpa

Od 34.000 studenata 13 posto ih je iz inozemstva, iz više od 100 zemalja. 'Mit Humboldt' i danas privlači, kaže dopredsjednik zadužen za međunarodne veze, Uwe-Jens Nagel. „Pod geslom 'Moderni original' prenijeli smo njegov obrazovni ideal u 21. stoljeće“, kaže on naglašavajući da nema teoretske poduke bez praktičnog istraživanja i obrnuto.

Mračno poglavlje – nacionalsocijalizam

Do 1933. je Humboldtovo sveučilište bilo među vodećima u Njemačkoj. U svojoj 200-godišnjoj povijesti to je sveučilište dalo 29 nobelovaca, među ostalima Alberta Einsteina i Maxa Plancka. Tu su studirali i Otto von Bismarck, Heinrich Heine, Karl Marx i Kurt Tucholsky. A onda je došlo jedno mračno razdoblje.

Studenti u jednoj od dvorana Humboldtovog sveučilišta u Berlinu
Studenti u jednoj od dvorana Humboldtovog sveučilišta u BerlinuFoto: AP

Otpuštani su židovi, socijalisti, komunisti. Slike spaljivanja knjiga 10. svibnja 1933. obišle su svijet. „Stajao sam ispred sveučilišta stiješnjen između studenata u nacističkim uniformama, tog cvijeća nacije, i gledao kako naše knjige lete u rasplamsalu vatru“, pripovijedao je njemački književnik Erich Kästner.

Kriza u DDR-u

Tek što je s krajem rata 1945. završilo to tamno poglavlje Humboldtovog sveučilišta, došla je nova kriza. Sukob Istoka i Zapada u poslijeratnoj Njemačkoj doveo je do sve jačeg komunističkog utjecaja na Sveučilištu. Između 1945. i 1948. je bilo uhićenja, odvođenja i ubijanja studenata koji su zahtijevali slobodu sveučilišta u Humboldtovom smislu.

Humboldtovo sveučilište na bulevaru Unter den Linden
Humboldtovo sveučilište na bulevaru Unter den LindenFoto: dpa

U zapadnom dijelu grada studenti su uz pomoć SAD-a osnovali Slobodno sveučilište Berlin. A DDR je 1949. svoje Berlinsko sveučilište nazvao Humboldtovim imenom, ali bez Humboldtovih ideala. S ponovnim ujedinjenjem Njemačke oni su ponovo došli u prvi plan, ali ravnopravnost teorije i prakse teško je ostvariti s 34.000 studenata i oko 950 profesora, kaže Uwe-Jens Nagel.

'Elitno sveučilište'

„Treba nam više personala, ali to nije moguće ostvariti u siromašnom Berlinu“, kaže Nagel. Jedna ideja kojom se to nastoji nadoknaditi je model mentora. Studente se osposobljava da rade kao demonstratori s mlađim kolegama, ali za to ne dobivaju nikakav honorar nego studijske bodove.

Sveučilište se nada da bi moglo doći do više novca ako dobije naslov elitnog sveučilišta. 2007. to mu nije uspjelo. Ako to ne uspije ni iduće godine, uzor modernih sveučilišta mogao bi izgubiti na značenju. Jer, samo od Humboldtovog mita ne može se živjeti.

Autor: Sabine Damaschke / Anto Janković

Odg. ur.: D. Dragojević