Dva plusa i puno minusa od EK za zemlje Zapadnog Balkana | Politika | DW | 16.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dva plusa i puno minusa od EK za zemlje Zapadnog Balkana

Zemlje Balkana ovog utorka od Europske komisije dobivaju ocjene o napretku na putu u EU. Nešto se već saznalo: Albanija i Makedonija bi mogle dobiti preporuku, ali sve druge države su mogle učiniti više.

Šest zemalja Zapadnog Balkana 17. travnja očekuju analizu stanja od Europske komisije o njihovim političkim i ekonomskim prilagodbama i procjenu sposobnosti za preuzimanje obveza koje nosi članstvo u EU. U Bruxellesu su unaprijed obećali kako podrška koju EU daje procesu proširenja „ni na koji način neće utjecati niti uljepšati ocjenu stanja demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, ekonomije i usklađenosti s EU standardima" u svakoj od šest partnerskih zemalja iz regije. Prema onome što je saznao DW, ovo izvješće opet ističe stare boljke čitave regije: pravnu državu, organizirani kriminal i korupciju, manjkavosti slobode izražavanja i bilateralni sukobi.

Albanija i Makedonija bi, prema onome što se čuje iz EK, ovog utorka (17.travnja) trebale dobiti preporuku za početak pristupnih pregovora. Naš sugovornik Edurad Kukan, član Vanjskopolitičkog povjerenstva Europskog parlamenta i dugogodišnji predsjednik Odbora za suradnju sa zapadnim Balkanom, smatra kako su te dvije zemlje u protekloj godini postigle objektivni i značajan napredak na putu u EU.
”Albanija je napravila dubinsku reformu pravosuđa koja će, kad se primjeni, biti daleko najvažnija reforma provedena među zemljama u procesu proširenja. Rekao bih čak i ozbiljnija nego što je to slučaj u nekim zemljama članicama EU-a.”
Europska komisija procjenjuje kako Albanija napreduje u svih pet zadaća: reformi javne uprave, pravosudnoj reformi, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i zaštite ljudskih prava. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker je Tirani obećao preporuku za početak pregovora „u prvoj polovici" ove godine ako nastavi s reformama i čini se da će to biti tako.

Mazedonien Namensstreit mit Griechenland Autobahnschilder (picture-alliance/dpa)

Makedonija je pokazala želju riješiti spor sa Grčkom oko imena i svojatanja antičkog junaka Aleksandra Makedonskog: autocesta tog imena se sad zove Autocesta prijateljstva, a istoimena zračna luka Skopja tek Međunarodni aerodrom Skopje

Konačno izlaz iz čekaonice?

Makedonija najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora. Zemlja je 2005. godine dobila status kandidatkinje, a preporuku Europske komisije za otvaranje pregovora dobila je već dva puta 2009. i 2012. godine. No u oba slučaja nije dobila nužnu podršku svih zemlja članica EU-a – tu se prije svega radi o sporu s Grčkom oko naziva Makedonije.

Makedonija je nakon posljednjih izbora prošla kroz dramatično razdoblje smjene vlade, a ocjena Komisije jest kako je ta država „svladala političku krizu” i  pokazala ”jasnu političku volju za napredak”. Eduard Kukan se slaže kako je Makedonija značajno napredovala u posljednjih godinu dana. Hvali premijera Zorana Zaeva i njegovu „dinamičnu vanjsku politiku" u kojoj pokušava riješiti sva pitanja.

Pokrenuti su i pregovori s Grčkom oko imena Makedonije, a kako se trenutno čini, izgleda da je i Atena spremna prekinuti svoju dosadašnju politiku blokade. Neslužbeno se saznaje kako su i dužnosnici Europske komisije praktički do samog usvajanja izvještaja pregovarali sa zemljama članicama EU-a o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopjem i Tiranom.

Bosnien Bemühung des Landes EU-Mitglied zu werden (DW/Z. Ljubas )

I Juncker je osobno upozorio Sarajevo kako može i mora više i brže. No u svakom izvještaju se ponavljaju uvijek iste zamjerke.

Opet „packe" za BiH i Kosovo
 

Bosna i Hercegovina ima najdužu tradiciju primanja loših ocjena Europske komisije. Nebrojeno puta se poziva da provede reforme i riješi etničke podjele u zemlji. Novi izvještaj o BiH ponovo ukazuje na sporost s reformama i jedva neke promjene u strukturama koje se vide kao prepreka za napredak BiH.

Opet se upozorava na potrebu socijalno-ekonomskih reformi, jačanja institucija pravne države, reforme državne uprave i traži se hitno usvajanje izbornog zakona i primjereno djelovanje Mehanizma koordinacije. U Bruxellesu je pozitivno prihvaćen predani odgovor na Upitnik Europskoj komisiji, ali se upozorava kako niti to ne govori o konkretnim reformama.

Kako nam kaže Edurad Kukan, dobrim vijestima se ovog utorka ne treba nadati niti Kosovo. Tu su opet problem pravna država i ekonomija, a problem je i njezin odnos sa Srbijom. EK priznaje kako su reforme možda mogle biti usporene zbog izbora prošle godine, ali i tako je moglo biti učinjeno mnogo više: na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ali se traži i veći angažman u dijalogu s Beogradom gdje bi Priština trebala i provesti što je dogovoreno, osobito formiranje Zajednice srpskih općina.

Vučić na Kosovu

Kosovo je ukoreno jer se ne trudi dovoljno poboljšati odnose sa Srbijom, ali se i Beograd upozorava kako su dobrosusjedski odnosi apsolutno prioritet za članstvo.


 

Srbija i Crna Gora: uzorni đaci sa istim problemima


Srbija i Crna Gora su od Europske komisije dobile su još prošle godine pohvalnu etiketu predvodnika u integracijskom procesu. "Jasno je da će ove zemlje dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterija i bez ikakvih kratica”, tvrdi Eduard Kukan.
Jasno je i kako će možda najvažniji dio izvještaja Europske komisije o Srbiji biti pitanje normalizacije odnosa s Kosovom. U Bruxellesu također primjećuju iskre koje svako malo i dalje frcaju između Beograda i Prištine i stvaraju prijetnju za stabilnost čitave regije. Povrh toga, krše jedan od osnovnih zahtjeva EU-a za nove članice: dobrosusjedske odnosi i rješavanje bilateralnih pitanja. I pored dobrih ocjena koje je dobila za svoju ekonomsku reformu i "pozitivnu ulogu" u regiji, Srbija se opet kritizira zbog nedostatka reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i slobode izražavanja. Sve su to bolne točke čitave regije i to od samog početka puta u EU.
”Postoji stagnacija ili čak nazadovanje demokracije u regiji. Razlikuje se od države do države, ali opće stanje nije dobro. Pravna država, transparentnost u javnim poslovima, suradnja s civilnim društvom i djelovanje državnih institucija: sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i odnos prema medijima su jedan od najvećih problema na zapadnom Balkanu”, smatra Kukan.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva