1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dva mjeseca Timova tima: nedostaju suštinske promjene

Vlada premijera Tihomira Oreškovića rasporedila je državni novac pa tako Hrvatska konačno ima proračun za 2016. godinu. No raspodjela vlasti još uvijek traje, a sam se premijer i dalje bori za vlastiti autoritet.

U Hrvatskoj nitko nije posve zadovoljan Vladom kojoj je na čelu nominalno nestranački korporativni financijaš Tihomir Orešković. Domoljubna koalicija optužuje Most da obustavlja potrebne promjene, dok iz Mosta poručuju kako bi situacija bila još gora da oni ne kontroliraju HDZ. Zanemaruju pri tom činjenicu da su upravo oni doveli HDZ i partnere na vlast. U zemlji koja gubi sve gospodarske bitke glavna je tema hoće li se predsjednica Grabar-Kitarović i premijer složiti oko šefa tajnih službe te koliko si vlasti nad policijom može uzeti potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko (HDZ).

„Razlog prijeporima je nepostojanje jasnog hodograma reformskih promjena. Nema slike što će vlada napraviti oko javnog duga, kao ni naznake u kojem je roku kadra zaustaviti njegov rast, a što niti jedna vlada nakon Sanadera nije uspjela napraviti“, u razgovoru za Deutsche Welle kaže profesor javnih politika i javnih financija dr. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. „Ono što ljudima glasno treba reći je da je javni dug od 2008. do 2015. godine porastao s 40 na skoro 90 posto BDP-a. Za to je vrijeme ekonomija potpuno pala. To je gotovo jedinstveni slučaj u europskoj gospodarskoj povijesti da šest godina zemlja nije ostvarila ekonomski rast“, objašnjava profesor situaciju u kojoj bi se, kaže, trebalo uhvatiti u koštac s pravim problemima i zaboraviti igre moći.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor: "Premijer je 'izvučen iz šešira'"

A nekadašnja premijerka i bivša šefica HDZ-a Jadranka Kosor misli da je situacija puno turobnija no što se na prvi pogled čini. „Prije svega, zbog toga, što su neke stvari u konstrukciji ove vlade nikad viđene u Hrvatskoj. Vlada bez Mosta, koji je ključ njenog formiranja, ne bi mogla. Unutar Mosta ima ljudi različitih profila pa je dogovoreno da se ta suradnja ne smije nazvati koalicijom, a u konačnici njihove povezanosti i stvarnog programa nema. Premijer je, kao nikada prije, „izvučen iz šešira“ i imao je samo tri sata da odluči hoće li preuzeti funkciju. Naravno da smo svi sumnjali u stabilnost takve konstrukcije. Do prije par dana vlada nije imala ministra branitelja. To pokazuje u kakvim su problemima, pogotovo zato jer je Domoljubna koalicija izbore dobivala na deklariranoj brizi za branitelje. Sve to, uz međusobno prepucavanje i, usudim se reći, netrpeljivosti između čelnika HDZ-a i Mosta u cjelini ne može jamčiti punu stabilnost.“

Između Karamarkove frustriranosti i Petrovljeve neodređenosti

Kosor misli da će i uz najbolju volju, premijer teško ostvariti svoje poslanje. „Nedovoljno poznaje hrvatsku stvarnost i nema mišljenje o mnogim problemima koji nisu samo pitanje deficita i javnog duga. Kreće se samo u tim financijskim sferama. Nije predložio proračun u skladu s očekivanjima i mislim da će se morati ići u rebalans. Svaka vlada kojoj je cilj napredak, mora težiti za tim da rebalansa nema.“ Kosor ističe veliko neslaganje unutar vlade oko ključnih problema. S jedne strane Oreškoviću je, kaže, politički frustrirani Karamarko koji je obećavao dvotrećinsku pa apsolutnu većinu, a na kraju nije imao većinu za formiranje vlade. A s druge su Most i Božo Petrov za kojeg kaže da nikada javno ne želi artikulirati do kraja. „Njegovi odgovori se mogu tumačiti pitijski. Kako stavite zarez, tako možete zaključiti da je odgovorio. Imamo dva potpredsjednika bez portfelja koji tumaraju bespućima vladinog prostora, jer oni stvarnoga posla nemaju.“ Posebno se to vidjelo, smatra Kosor, u nadmetanju Karamarka s premijerom oko toga tko je šef ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću (Most). To je, primjećujemo, u javnosti, nakon što je predsjednica bez konzultacija razriješila šefa tajnih službi, dočekano kao dodatno ponižavanje premijera.

Borbe za moć su posljedica nepostojanja politike kao nekog racionalnog konstrukta, kao realizacije ciljeva, objašnjava nastalu situaciju Petak. „Možete li zaustaviti trend koji traje od 2008. godine? Možete li zaustaviti izjednačavanje broja onih koji su zaposlenih i onih koji primaju mirovine, pa sada 1,14 zaposleni izdvaja za jednog umirovljenika. Hrvatska je po tome kuriozitet u Europi, jer ako nemate najmanje dva zaposlena na jednog umirovljenika, kao društvo se ne možete održati.“ Profesor tako teme proizvedene za političko sukobljavanje naziva nadomjescima za kompetentno kormilarenje zemljom. „Ništa od navedenih problema se neće riješiti promjenom šefa tajnih službi, a ni smanjivanjem broja županija na sedam regija. Može li se napraviti uprava koji će potpuno rasturiti besmisleni, neučinkovit i skup sustav javnih poduzeća i hoće li moći napraviti nekakvu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava? Vlada treba dati nacrt što može učiniti do kraja mandata 2019. godine i što bi mogla do 2023. godine. Dok to nemamo, sve ostalo je irelevantno.“

Tihomir Oresković, Tomislav Karamarko, Petrov

Orešković traži svoju poziciju između HDZ-a i Mosta

Premijer traži svoje mjesto

Javnost je, kao i oko svega u Hrvatskoj, oko premijera podijeljena. Dok jedni misle kako je Orešković pravo rješenje, drugi tvrde kako premijerskim mjestom nadograđuje CV kako bi se još više popeo na korporativnim ljestvicama. Treći kažu da premijer solira te da se je izmakao kontroli Tomislava Karamarka koji mu je tu poziciju ponudio. „On, koristeći poziciju i moć premijera, pokušava naći osnovu svog političkog legitimiteta koji na izborima nije dobio. On je čovjek biznisa koji se ni na sekundu nije pojavio u izbornoj kampanji. Kako ja razumijem demokraciju, imamo problem“, kaže profesor pa premijerovo navodno „soliranje“ pripisuje tomu da pokušava stvoriti neku vrstu političke grupacije koje će usmjeravati politike u zemlji. Kao goli provoditelj volje HDZ-a i Mosta, kaže, ne može previše postići. „Pitanje je koju bi on to politiku trebao provoditi, jer HDZ-ova ekonomska politika nije do kraja jasna. Nije jasno istaknuto da je to politika koju je radio njemački institut ifo. Koja vrsta poteza će se napraviti prema javnom dugu, europskim fondovima, spasu hrvatske poljoprivrede, mirovinama i zdravstvu?“, pita profesor uz napomenu da stručnjaci koji su se s tim intenzivno bavili kroz HDZ-ova tijela danas nisu u vladi.

Premijeru tako jedino preostaje, smatra, da stekne politički subjektivitet tako da oko sebe okupi tim dobrih eksperata koji će moći oblikovati javne politike. Ako javnost to prepozna kao njegovu političku vrlinu, onda će mu porasti i dionice. No treba li to činiti pod okriljem Mosta ili HDZ-a? „Može biti vođa neke neoliberalne opcije unutar sadašnje vladajuće ekipe manje ili više povezan s Mostom. Ako odustane od toga, nema nikakvog uporišta prema HDZ-u. Ako postane član HDZ-a, postat će šef svome stranačkom šefu. I opet imamo to da su ljudi nakon izbora dobili nekoga tko na izborima nije sudjelovao. Ali hrvatska nacija je takva. To je mimo uobičajenih demokratskih procesa zapadne i sjeverne Europe“, misli Petak i dodaje da je Oreškoviću takav tim jedina šansa za čvrstu političku poziciju. „Dio toga je već napravio. Štoviše, uzeo je neke važne ljude iz Milanovićeve administracije. No pitanje je do koje će to mjere tolerirati HDZ i Karamarko.“

Hrvatski trokut moći

Ante Gotovina

Svi se žele "kititi" Gotovinom

Ali upravo su ti „važni ljudi“ pojačali tvrdnje o navodnim sukobima unutar trokuta premijer-predsjednica-šef HDZ-a pa se čak nagađalo kako Karamarko nije zadovoljan ni s predsjedničinim postupanjem tijekom sastavljanja vlasti. „Oni djeluju kao usklađeni trojac i povremeno u javnost puštaju takve dezinformacije. Kada bi to bilo tako, premijer bi lupio šakom o stol i rekao da dalje tako ne ide. No on je prihvatio Crnoju kao ministra branitelja, ali nije dao objašnjenje zašto je morao odstupiti, već je to radio Karamarko“, objašnjava nam bivša premijerka. „ A tu su i sukob Karamarka i Orepića te saga o smjeni u SOA-i. To je mala predstava za javnost kako bi se jačao autoritet premijera, a na kraju će Lozančić biti smijenjen. Ako premijer nije zadovoljan, on uvijek ima mogućnost reći da je dosta. S druge strane, predsjednica je verbalno lupala šakom po stolu prethodne vlade i ulazila nenajavljena u ministarstva. Zašto to nije učinila sada kada branitelji dva mjeseca nisu imali ministra?“

A kada je riječ o braniteljima, nezaobilazan je Ante Gotovina s kojim se svi hrvatski političari vole fotografirati kao da će na taj način i na njih pasti malo zvjezdane prašine s kojom je ovaj nekadašnji ratnik, a sadašnji apolitični poduzetnik, posut. Učinio je to usred sukoba s potpredsjednikom Vlade Karamarkom ministar unutarnjih poslova Orepić, baš kao što je to činio i Karamarko tijekom predizborne kampanje, ali i predsjednica tijekom borbe za Pantovčak. „Zato jer je on junak u očima većine hrvatskog naroda i autoritet hrvatskim braniteljima. Ali, kao što znate, on se nalazio i s prethodnim premijerom Milanovićem i bivšim ministrom obrane Kotromanovićem. To je u skladu s onim što je rekao nakon oslobađajuće presude u Den Haagu i povratka u Hrvatsku kada je poručio da se trebamo okrenuti budućnosti. To je svevremenska poruka, ali je malo tko od političara razumije“, zaključuje Kosor.