Dva grada kulture, dva kulturna koncepta | Panorama | DW | 31.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Dva grada kulture, dva kulturna koncepta

Leeuwarden na sjeveru Nizozemske i malteški glavni grad Valetta su Europske prijestolnice kulture u 2018. Pritom imaju dva posve različita koncepta.

U nizozemskom Leeuwardenu (naslovna fotografija) je projekt „Europska prijestolnica kulture" pretvoren u – društveni eksperiment. Uz pomoć umjetnosti i kulture u glavnom gradu regije Frizije trebao bi se koncipirati model otvorenog društva, na frizijskom se to kaže "iepen mienskip". Na brojnim izložbama, radionicama i performansima bi se trebalo diskutirati o temama kao što su održivost, diverzitet i nepravda. „Pokušat ćemo napraviti nešto što do sada nismo napravili u ovom obujmu i na ovoj razini", stoji na službenoj web-stranici "Leeuwarden-Fryslân 2018".

Poljoprivreda i kultura

Najveće se ambicije realizira na domaći način. Organizatori se fokusiraju na seosko naslijeđe Frizije. Brojni dijelovi službenog programa jako su vezani uz poljoprivredu, najjaču gospodarsku granu u regiji. U okviru projekta "Farm of the World" na jednom nekoć napuštenom seoskom imanju istovremeno se uzgaja organsko povrće i bavi održivom umjetnošću. Glazbeni i kazališni komad „Izgubljen u stakleniku" priča priču o prijateljstvu frizijskih i poljskih radnika u polju i bavi se, osim održivošću, i temom integracije.

Leeuwarden

"Farm of the World" u Leeuwardenu

U skladu s motom kulturne prijestolnice Leeuwarden, centar za posjetitelje se nalazi u "De Blokhuispoortu", jednom bivšem zatvoru. U tjednim diskusijama na temu društvenih promjena mogu se aktivno uključiti i domaći žitelji i posjetitelji i naravno sami umjetnici. Tko ipak voli nešto klasičniji model, na svoje će doći izvan Leeuwardena. U okviru programa Europske prijestolnice u Groeningenu se održava jedna izložba o romantičnom slikarstvu krajobraza – pod naslovom „Romantika na sjeveru – od Friedricha do Turnera"

Što se tiče financiranja, Leeuwarden nema nikakvih briga. Budžet nizozemskog glavnog grada kulture je s 80 milijuna eura poprilično visok. Valletta, druga europska prijestolnica godine, mora se zadovoljiti sa samo deset milijuna eura.

Barokno naslijeđe Malte

I dok se u frizijskom glavnom gradu kulture tipično nordijski mirno, s dječjim zborom i besplatnim ulazom u muzeje označava početak kulturne godine, na Malti se održava veliki party kojim se otvara 2018. Party koji traje tjedan dana! Organizatori obećavaju da će to biti tradicionalna otočka fešta, „Festa", s glazbom, plesom i uličnim umjetnicima. Feštati se ne bi trebalo samo na glavnom otoku Malti, već i na susjednom Gozou, koji će biti uključen u sami čin otvaranja kulturne godine.

Usprkos malom budžetu malteški je kulturni kalendar dobrano popunjen: tijekom godine je planirano 140 projekata i 400 priredbi – u i oko Vallette.

Tematski se Malta nadovezuje na „Europsku godinu kulturnog naslijeđa, koju se obilježava također 2018. Kulturna prijestolnica Valetta želi „nazdraviti jedinstvenom naslijeđu malteških otoka".

A u to spada s jedne strane barokna arhitektura otoka, koja bi trebala zasvijetliti novim sjajem, a s druge strane naglasiti veza s vodom, koja će doći do punog izričaja tijekom jednog planiranog natjecanja. U okviru programa „Valletta 2018" planirano je i održavanje filmskog i literarnog festivala, te jedna modna revija.

Valletta

Barokna arhitekrura i more - Valletta u 2018.

Za sve kriv - Brexit

Prva Europska kulturna prijestolnica je bila grčka Atena 1985. Ovu je inicijativu utemeljila tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri. Cilj joj je bio promoviranje kulturnih specifičnosti raznih europskih gradova. Ovaj projekt, koji se financira i sredstvima Europske unije, s vremenom postao katalizator razvoja gradova i turizma.

Britanski Liverpool, koji je 2008. bio Europska prijestolnica kulture, tada je po vlastitim navodima investirao 170 milijuna funti (oko 200 milijuna eura) – i od tada generirao 750 milijuna funti (cca. 900 milijuna eura) dodatnih prihoda. Naglo je porastao i broj noćenja. To je sigurno i razlog gorčine kod nekih britanskih gradova nakon odluke Europske komisije da nakon izlaska Velike Britanije iz Unije u konkurenciji za Europsku prijestolnicu kulture više ne smiju sudjelovati gradovi s „Otoka".

Titulu Europske prijestolnice kulture se dodjeljuje na načelu rotacije. Velika Britanija bi bila na redu 2023. Ali tada više vjerojatno neće biti članica EU-a. Osim članica Unije na natjecanju smiju sudjelovati i zemlje članice Europskog ekonomskog prostora (u kojem su i Švicarska i nordijske zemlje), te države koje su kandidatkinje za ulazak u EU. Britanski gradovi Leeds, Dundee i Nottingham već su bili poslali (skupu) kandidaturu, ali više ne mogu sudjelovati u postupku. I dok se zbog toga mora ponoviti natječaj za Europsku prijestolnicu kulture 2023., već sad je poznato tko će biti domaćini 2019. To su Matera u Italiji i bugarski Plovdiv. A godinu dana kasnije hrvatska Rijeka i irski Galway.

Preporuka uredništva