1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dunavska regija po uzoru na Baltičku makroregiju

U Bruxellesu je u tijeku dvodnevna konferencija pod naslovom „Strategija Europske unije za podunavsku regiju“. Hrvatsku zastupa državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković.

Na izvoru Dunava

Na izvoru Dunava u Donaueschingenu

„Strategija je prije svega nastala kao želja za jačanjem suradnje država Podunavskog sliva, ali isto tako i regija“, rekao je Plenković.

Početna incijativa došla je iz njemačke savezne zemlje Baden-Württemberg, priključila se Bavarska, snažnu ulogu imali su i Austrija i Rumunjska, dakako i Mađarska i Hrvatska, te druge zemlje Podunavlja. „Ono što je bitno, a to je da se na iskustvima Baltičke regije pokuša oformiti krovni pristup. Da bi se makroregiji Dunava omogućilo jačanje prekogranične suradnje i razvoj zajedničkih projekata, koji će u konačnici omogućiti bolji i kvalitetniji život svih onih koji žive uz Dunav, najveću europsku rijeku“, istaknuo je Plenković.

Gdje se Hrvatska nalazi u projektima vezanim uz Dunavsku regiju?

Hrvatska je kao zemlja pratner, još uvijek nečlanica Unije, od početka bila uključenja u elaboriranju akcijskog plana i svih ostalih aktivnosti vezanih uz izradu Dunavske strategije, koju će Europska komisija predstaviti na kraju ove godine, za vrijeme belgijskog Predsjedništva. Usvajanje ove strategije očekuje se u lipnju 2011. za vrijeme mađarskog predsjedanja. „Mi smo u tom procesu istaknuli više svojih projekata, prije svega onih koji se odnose na prometovanje Dunavom, prije svega na transport, bolju navigaciju, bolje povezivanje Dunava i njegovih pritoka, pri tome mislimo na rijeku Savu i kanal Sava-Dunav, također i na niz projekata u zaštiti okoliša, turizmu, malom i srednjem poduzetništvu te energetici“, rekao je Plenković.

Andrej Plenković

Andrej Plenković, državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

Dunavska strategija temelji se na tri NE

Cijela Dunavska strategija temelji se na koncepciji tri NE, a to su: NE novim zakonodavnim oblicima, NE novim fondovima i NE novoj administraciji. U tom kontekstu izrada nove financijske perspektive Europske unije za razdoblje od 2014-2020. treba pronaći poveznicu između realizacije projekata u okviru Dunavske strategije i reformiranje kohezijske politike unutar EU-a i strukturnih fondova. U tom smislu Hrvatska očekuje da će pronaći adekvatne projekte i sa svoje strane planirati sufinanciranje određenog segmenta projekata, kaže državni tajnik.

Dunav

Dunav, najduža europska rijeka

Hrvatska očekuje da će dokument dobiti u idućih nekoliko dana i vidjeti posljednji prijedlog Europske komisije, a u narednih sedam do osam mjeseci, do konačnog usvajanja Dunavske strategije, biti će jasni okviri i financijski aspekti.

Državni tajnik Plenković podsjetio je kako će Hrvatska imati najvjerojatnije 12 zastupnika u Europskom parlamentu, a da će svoje promatrače, ne samo u Europskom parlamentu već i u svim instituacijama Europske unije, imati od dana potpisivanja pristupnog ugovora. Konačni broj hrvatskih zastupnika utvrdit će se u okviru pregovaračkog poglavlja 34 – Institucije, a ono bi se moglo naći na dnevnom redu Međuvladine konferencije 5.studenog.

Što je s Jadranskom strategijom?

Oko tog pitanja postoji rasprava, a dijelom se o tome razgovara i u okviru Jadransko-jonske incijative čija je Hrvatska članica, rekao je Plenković. Po modelu Baltičke regije i sada nakon Dunavske regije razmišlja se za budućnost osnivanje još nekoliko makroregija. O tome se za sada vode razgovori, a Hrvatska u njima sudjeluje. U interesu je Hrvatske da ojača sve oblike prekogranične suradnje koji će omogučiti realizaciju projekata i uključivanje Hrvatske u nove oblike suradnje između država i regija, naglasio je na kraju Andrej Plenković, državni tajnik u ministasrtvu vanjskih polsova i europskih integracija Republike Hrvatske.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva