1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Duma - izbori po novim pravilima

Parlamentarni izbori odmah nakon ljetnog raspusta i izmijenjeni izborni sustav. Rusi prema novim pravilima trebaju birati zastupnike državne Dume. Promatrači objašnjavaju motive Kremlja i šanse oporbe.

Tri mjeseca ranije nego što je bilo planirano u Rusiji će biti birani zastupnici državne Dume. Sredinom prošle godine je većinom odlučeno da se izbori za Donji dom parlamenta s 4. prosinca pomaknu na 18. rujna 2016. godine. Inicijativu predsjednika Dume Sergeja Nariskina podržale su snage bliske Kremlju: „Ujedinjena Rusija“, „Liberalno-demokratska stranka“ i „Pravedna Rusija“. Ove stranke, ali i komunisti, za koje se manje-više također smatra da su vjerni Kremlju, vjerojatno će ponovo ući u parlament.

Suradnja dvije najvažnije oporbene snage je propala. „Ruska demokratska stranka“ (Jabloko) i „Stranka narodne slobode (RPR-PARNAS) čiji je suosnivač, oporbeni političar Boris Njemcov, ubijen u veljači prošle godine, na izborima nastupaju samostalno. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, te „izvansistemske“ stranke skoro da nemaju šanse prijeći izborni prag od pet posto.

Odlučujući su predsjednički izbori

Promjena datuma izbora za Dumu je obrazložena rasterećenjem državnog proračuna. Petra Stykow, profesorica na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu kaže da je to „malo uvjerljivo“. „Ruska vlada nije stranačka vlada. Niti imamo posla s parlamentarnim vladinim sustavom, niti su stranke relevantne. Predsjednički izbori su odlučujući za taj sustav“, izjavila je Stykowa za Deutsche Welle.

Vladimir Putin

Vladimir Putin sprječva sve koji bi mu mogli konkurirati na izborima

Sljedeći predsjednički izbori se održavaju 2018. godine. To je zbog promjena zakona iz 2008. godine kojim je legislativno razdoblje Dume s četiri produženo na pet godina, a predsjednička dužnost s četiri na šest godina. Izbori za Dumu su se do sada održavali tri mjeseca prije predsjedničkih izbora i zbog toga su mogli utjecati na izbor predsjednika države. Tako je bilo krajem 2011. i početkom 2012. godine. Tada je došlo do masovnih prosvjeda zbog izborne prijevare. „Razdvajanjem ovih izbora je taj efekt eliminiran“, kaže Stykowa. Kremlj je tada reagirao na prosvjede tako što je uhitio više stotina osoba i provodio represije nad pripadnicima oporbe.

Nema jake oporbene stranke

Caroline von Grall, profesorica za istočnoeuropsko pravo na Sveučilištu u Kölnu, kaže da se oporbu u Rusiji i dalje ograničava: „Postoji opća klima koja onemogućuje nastajanje jakih oporbenih stranaka.“ Nedostaje mogućnost da se obranite preko neovisnih medija ili sudova.

Jedan od primjera je bloger Aleksej Navalni. Zbog ranijeg kažnjavanja, za koje promatrači kažu da je politički motivirano, vlasti ne dozvoljavaju njemu i njegovoj „Naprednoj stranci“ da sudjeluju na izborima. Kada je Europski sud za ljudska prava presudio da i kažnjavane osobe imaju pravo sudjelovati na izborima kao kandidati, oglasio se ruski Ustavni sud koji je to negirao. „To je ekstremni slučaj. U ruskom ustavu doslovce postoje odstupanja od tumačenja zakona Europskog suda za ljudska prava“, kaže van Gall. Po njezinim riječima Kremlj koristi ovaj slučaj kako bi provedba europske konvencije o ljudskim pravima ovisila o vlastitom Ustavnom sudu. Ustavni sud je, ako i donese koju pozitivnu presudu, u osnovi odan Kremlju i samim time „nije jamac za ljudska prava“.

Aleksej Navalni

Aleksej Navalni i njegova Napredna stranka ne mogu na izbore

Veza sa sovjetskom tradicijom

Još jedna od promjena predviđa da predstojeći izbori za Dumu neće biti održani po proporcionalnom nego po mješovitom izbornom sustavu. Tako će 450 zastupnika biti izabrano izravno ili preko stranačkih lista. Odgovarajući zakon je početkom 2014. godine potpisao ruski predsjednik Valdimir Putin. S obzirom na prosvjede protivnika Kremlja krajem 2011. godine i početkom 2012. tada je to djelovalo kao ustupak. Međutim, Petra Stykow smatra da novi izborni sustav "pojačava prednost stranaka koje imaju jake kandidate koji bi mogli imati uspjeh u izbornim jedinicama, i koje imaju disciplinirane i federalno organizirane strukture“.

Stykowa vjeruje da parlamentarni izbori nakon promjena izbornog sustava i odvajanja od predsjedničkih izbora neće dobiti na značenju. Naprotiv. Oni su značajni još samo zato što će ljudi ipak nešto raditi i parlamentarne izbore doživjeti kao jednu vrstu zahvalnosti nakon što se vrate s birališta. Tako će cijela stvar biti povezana i sa sovjetskom tradicijom gdje izbori nisu bili posebno važni, ali su na njih svi izlazili kao da je narodno veselje.

Preporuka uredništva