1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Dug poslijeratni put

Četiri tjedna po završetku rata u Gazi, Izraelci i Palestinci u Kairu traže rješenje sukoba. Istovremeno u pojasu Gaze, ljudi od ruševina ponovno pokušavaju nešto izgraditi.

Ribarnica pokraj luke u gradu Gaza ovog ponedjeljka bila je dobro posjećena. Od kada je ribarima dozvoljeno bacati mreže i do šest nautičkih milja od obale, izbor ribe je ponovno nešto veći. Proširenje zone ribolova za tri nautičke milje, za mnoge je jedina vidljiva promjena otkako je rat prije četiri tjedna završen. Ribari su očekivali više: „Zapravo smo htjeli dvanaest milja, to bi bio minimum, kako bi od ovog posla moglo nekako preživjeti“, kaže Ibrahim Salem Abu Sadeh, koji je čitavu noć proveo na moru. „Sada smo dobili šest nautičkih milja. Bolje i to nego ništa, što ćemo“, kaže jedan stariji gospodin sliježući ramenima.

Četiri tjedna po završetku rata mnogi ljudi se pitaju, kako će se stvari dalje odvijati, s obzirom na složenu situaciju. „Situacija u Gazi je definitivno teža nego što je bila prije izbijanja rata“, kaže Mkhaimer Abu Sada, politički analitičar sa sveučilišta Al-Azhar. „Još ranije je Gaza bila politički izolirana, nezaposlenost, siromaštvo i gospodarski problemi uvijek su bili veliki. A na sve te probleme onda je došlo i razaranje i pustošenje u ratu s Izraelom. Do sada se ništa nije promijenilo.“

Neizvjesni sljedeći koraci

Ovaj treći rat u posljednjih šest godina između Hamasa i Izraela bio je najdulji i s najviše ljudskih žrtava. Život je izgubilo više od 2.000 Palestinaca, među njima 500 djece. Ozlijeđeno je 11.000 ljudi.

Ribarski brodovi u luci u Gazi

Ribarski brodovi u luci u Gazi

Čitave gradske četvrti su u ruševinama, oko 18.000 kuća je, prema procjenama Ujedinjenih naroda, potpuno uništeno. Rat je od 100.000 ljudi napravio beskućnike. Stigla je jesen, a vrijeme pritišće posebno one koji su izgubili krov nad glavom. Pojedinci su unajmili apartmane ili poslovne prostore, drugi su na ruševinama podigli šatore.

Oko 55.000 ljudi i dalje živi u školama Ujedinjenih naroda, koje su prihvatni centri za palestinske izbjeglice (UNWRA). Građevinski materijal može se kupiti, ali ima ga samo za sitnije popravke. Izrael strogo kontrolira uvoz, kako bi spriječio militantne skupine da cement koriste za izgradnju tunela.

U potrazi za građevinskim materijalom

I Mohamed Šinbari iz Beit Hanuna, grada na sjeveru pojasa Gaze, za svoju obitelj je podigao šator među ruševinama jedne stambene zgrade. Za vrijeme rata obitelj je utočište pronašla u jednoj školi UN-a. „Iskreno, ne znam otkud početi“, kaže 29-godišnjak. „Osim bonova za hranu, do sada smo dobili vrlo malo pomoći.

Druge obitelji čije su kuće uništene, trebale bi od Hamasa dobiti 2.000 dolara, kao neku vrstu privremene pomoći. Mohamedova obitelj od tog novca ništa nije vidjela. Oni još uvijek čekaju na tim inženjera, koji bi trebali doći i procijeniti štetu. U najboljem slučaju se nadaju kako će dobiti stambeni kontejner. Ali do sada u toj četvrti raščišćavanje nije ni počelo.

Vrlo skeptično gleda se i na sporazum UN-a, izraelske i palestinske autonomne službe od prije tjedan dana. On bi trebao regulirati uvoz građevinskog materijala preko izraelskog graničnog prijelaza Kerem Shalom. Ali nejasno je, kada i kako će nova odredba u praksi biti provedena.

Uništena obiteljska kuća: Otkud krenuti?

Uništena obiteljska kuća: Otkud krenuti?

„Bijeda se vidi na ljudskim licima“, primjećuje politički analitičar Usama Antar. „Mnogo je ljudi koji su izgubili svoju imovinu ili koji u obitelji imaju žrtava i ozlijeđenih koje će ubuduće morati njegovati. I mnogi tek sada shvaćaju da će borba sa ratom i njegovim posljedicama biti duga.”

Situacija nije neizvjesna samo za obične ljude. Hamas, koji u pojasu Gaze i dalje ima moć, izložen je političkom pritisku. Ta radikalna islamistička organizacija nakon 52 dana rata protiv Izraela sebe vidi kao pobjednika. Ankete koje su objavljene nedugo po završetku rata, pokazuju da je među stanovništvom porasla podrška Hamasu, kao što je bio slučaj u prethodna dva rata.

Ali ta popularnost ne mora biti trajna, ocjenjuju promatrači. Sada je važno što će biti postignuto u neizravnim pregovorima između Palestinaca i Izraela. Oni počinju ovog tjedna u Kairu. S obzirom da je do sada malo toga učinjeno, u Gazi postoji strah da bi ponovno moglo doći do nasilja.

Do sada se Izrealu nije žurilo otvoriti granicu prema Gazi više nego ranije. Međutim, kraj politike blokade bio je jedan od glavnih zahtjeva Hamasa. „Nemamo interesa u nastavku borbi, ali tek idući tjedni će pokazati u kojem smjeru sve ide“, kaže Ahmed Jusef, jedna od vodećih ljudi Hamasa. „Sada imamo dovoljno posla. Naš proiritet je zbrinuti ljude koji su izgubili svoje kuće, smiriti napetosti s Egiptom i ublažiti patnje ljudi ovdje.“ Na Izraelu je, kaže Jusef, otvoriti granice i propustiti uvoz građevinskog materijala, te obustava blokade.

Nove napetosti između Hamasa i Fataha

Situaciju dodatno kompliciraju i unutarnje palestinske napetosti. Nakon rata su se ponovo rasplamsali animoziteti između Hamasa i Fataha, predsjednika Mahmuda Abasa – i pored povremnog približavanja tih dviju rivalskih palestinskih organizacija. Hamas je zapravo službeno odustao od dosadašnjeg samovladanja u pojasu Gaze, nakon što je u lipnju oformljena vlada nacionalnog jedinstva. Ali, i pored toga sva moć je i dalje u rukama Hamasa, bilo da je riječ o sigurnosti ili upravi.

Predsjednik Abas optužuje Hamas da u Gazi ima vladu u sjeni. Sa druge strane, u Hamasovim krugovima preovladava mišljenje da palestinske autonomne službe do sada nisu pokazale veće zanimanje za preuzimanje odgovornosti u Gazi. „Pa ne možemo ostaviti Gazu u političkom vakumu“, kaže Hamasov političar Ahmed Jusef. „Ja kažem, dođite i provjerite misli li Hamas ozbiljno. Ali za to morate doći u Gazu, a ne iz Ramale zaključivati da Hamas vodi vlada u sjeni.“

Usama Antar: Bijeda se vidi na licima ljudi

Usama Antar: "Bijeda se vidi na licima ljudi"

Za političke rivale iz Fataha, to znači da bi uskoro trebalo ponovo razgovarati s Hamasom. „Za njih je naravno lako reći, pozivamo vas, dođite u Gazu, kada se tamo ponašaju kao gazde koje još uvijek smatraju da vladaju pojasom Gaze“, kaže Faisal Abu Šahla iz Fatahovog ureda u gradu Gaza. „Oni bi se trebali držati dogovora o novoj vladi i to u smislu pomirenja.“

Promatrači prilika polaze od toga da će međunarodni donatori vrlo sporo financirati obnovu, sve dok palestinske autonomne službe ponovno ne budu imale odlučujuću riječ u pojasu Gaze. Zapadne države ne pregovoraju s Hamasom, jer je on na popisu terorista. Za ljude u Gazi to znači još jedna prepreka u cjelokupnom teškom procesu.

„Što ustvari čini naša vlada? U posljednjih sedam godina imamo vladu zbog koje je Gaza pod blokadom“, kaže s gorčinom u glasu mladi otac Beit Hanun. „Sada imamo takozvanu vladu nacionalnog jedinstva. Ali gdje je ona? Sve što rade je međusobno optuživanje umjesto da vode vlast.“ Ljudima u Gazi, kao i uvijek, ne preostaje ništa drugo nego čekati.

Preporuka uredništva