Duboko ukorijenjeno nepovjerenje

Uoči nastavka pregovora (11. i 12. lipnja) indijski magazin "India Today" na naslovnoj stranici je već pisao o mogućim ustupcima Indije. Indijski premijer Manmohan Singh je naime nekoliko puta naglasio da je njegov politički cilj da ledenjak Siačen postane "ledenjak mira". "India Today" upozorava da bi sporazum istina bio izvrstan uspjeh za premijera ali da bi bio skupo plaćen jer narod ne želi dati ni centimetar teritorija osvojenog 1984.

Emocije su uzburkane i u Pakistanu. U lavini početkom travnja sniježna masa je zatrpala 139 pakistanskih vojnika kao i veći dio pakistanske vojne baze na ledenjaku Siačen. Nitko nije preživio nesreću. Stoga se mnogi nadaju da će beskonačni pregovori konačno doživjeti uspjeh. No to će biti teško, kaže indijski politolog Amitabh Mattoo: "Odnosi su se nešto poboljšali nakon što je pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari nedavno posjetio Delhi. Ponovo se vodi osjetljiv dijalog. Ali ako postoji tema koja najbolje simbolizira duboko nepovjerenje među susjedima, onda je to ledenjak Siačen."

Veliko simbolično značenje

Korijeni konflikta oko ledenjaka Siačen sežu do 1947. kad su obje zemlje proglasile neovisnost od Britanske Indije. Od tada ove dvije države vode spor. U 1970-tim i ranim 1980-tim Pakistan je odobrio šesnaest ekspedicija preko ledenjaka Siačen, nakon što je porastao interes planinara za drugim po dužini ledenjakom na svijetu izvan polarne regije. Nakon što su počeli stizati izvještaji da planinarske ekspedicije prate časnici pakistanske vojske reagirala je Indija. 13. travnja 1984. počela je operacija Meghdoot koja je u povijest ušla kao "Rat za Siačen". Indija je željela preduhitriti Pakistan koji je prema indijskim navodima i sam planirao vojnu akciju. Indijci su zauzeli najvažnije planinske prijevoje i od tada kontroliraju dvije trećine ledenjaka.

Bivši pakistanski predsjednik Pervez Musharraf, koji je 1987. na ledenjaku predvodio jedan napad na indijske položaje, u svojim memoarima je napisao da je Pakistan izgubio 900 kvadratnih kilometara teritorija. S obzirom da se nalazi na visini od 6.000 metara ledenjak je već nazvan "najvišim bojištem na svijetu". Na njemu je dosad poginulo oko 4.000 ljudi, ali većinom ne u borbenim djelovanjima nego zbog hladnoće (do minus 40 stupnjeva Celziusovih), nepodnošenja visine i nesreća.

Krhak mirovni proces

Situacija je napeta jer se ni jedna ni druga zemlja ne žele blamirati, vođe pregovora se pribojavaju da će morati pristati na neugodne ustupke. Indija traži da se sporazum potpiše prije povlačenja trupa. Pakistan inzistira na povlačenju pripadnika obiju vojska na položaje na kojima su bile prije nego što je Indija 1984. zauzela veliki dio ledenjaka. To bi teoretski moglo biti rješenje, vjeruje pakistanski politolog Hassan Askari Rizvi: "Područje se može proglasiti demilitariziranom zonom." Zajednička komisija bi kako dalje navodi Rizvi, mogla razmisliti o tome kako da se ovo područje koristi u znanstvene svrhe i kao planinarsko područje.