1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Duboki i naporni - njemački filmovi na Berlinaleu

Djeca bez roditelja, zloupotreba moći nad mladima i likovi klasičnih romana u novom svjetlu – njemački film na ovogodišnjem Berlinaleu se predstavlja statično i ozbiljno. No, to nije razlog za prerane negativne kritike.

Ono što se najčešće može čuti kada se govori o njemačkom filmu je da su ovi radovi lišeni humora, da su teški, zahtjevni i s premalo osjećaja i strasti. Od oko 200 filmova koliko ih godišnje nastane u Njemačkoj, većina doista i potvrđuje ovo ustaljeno mišljenje, no ima i iznimki. Pa ipak, i ovdje vrijedi pravilo „gdje ima dima ima i vatre“. A ovogodišnji izbor filmova na Filmskom festivalu u Berlinu, posebno oni u službenoj konkurenciji, prije će potvrditi ovu staru mudrost nego ono suprotno.

Direktor Berlinalea Dieter Kosslick ove je godine u službenu konkurenciju uvrstio čak četiri njemačka filma – za razliku od prijašnjih godina kada je ovdašnje kino, barem u natječaju za Zlatnog medvjeda, u pravilu bilo zapostavljeno.

Djeca bez roditelja

Prvi od četiri filma koje je publika u Berlinu ovih dana već mogla vidjeti bio je „Jack“ redatelja Edwarda Bergera. Film govori o desetogodišnjem dječaku koji zajedno sa svojim bratom živi i raste u Berlinu i uglavnom je ostavljen na brigu sebi samom. Oca ova djeca ne poznaju, majke gotovo da i nema. Pri tome nije riječ o obitelji, djeci iz najnižeg socijalnog sloja. „Jack“ prikazuje sudbinu djece koja jedva izlaze na kraj sa svijetom u kojem žive, prijevremeno odrastaju i prerano moraju početi snositi odgovornost za sebe same. „Na ideju sam došao prije nekoliko godina kada sam sa sinom igrao nogomet i upoznao jednog dječaka kao što je Jack. Dječaka više nisam mogao zaboraviti: njegov ponos, snagu kojom je zračio. Jako me se dojmio“, priča redatelj Berger. No, ono što je u ovom susretu još više probudilo njegovu pažnju bila je tema zapostavljanja djece. „To je velika i važna tema s kojom se naše društvo mora pozabaviti“, naglašava njemački filmaš.

Berlinale 2014 Filmszene Jack

Djeca poput Jacka prerano odrastaju i sasvim su sama

Bergerov film govori o svakodnevici i dječaka predstavlja na jedna distanciran, dokumentaran način, a da nikoga otvoreno ne kritizira i ne optužuje. „Nas je zapravo u ovoj priči najviše zanimala pozadina, odnosno pitanje: „Što možemo naučiti od ovog dječaka i njegove snage? Željeli smo napraviti filmsku priču koja govori o vjeri u život“, objašnjava Edward Berger.

Religiozna drama

O religiji i vjeri je riječ u filmu „Križni put“ redatelja Dietricha Brügemanna (naslovna fotografija). Film se sastoji od 14 minimalističkih poglavlja poredanih prema etapama biblijskoga Križnog puta. Riječ je o 14-godišnjoj djevojčici Mariji koja odrasta prema strogim pravilima i ritualima jedne katoličke zajednice. Njezina majka i svećenik na djevojčicu koja se nalazi usred puberteta vrše velik pritisak i utjecaj. Uvjerena da se mora žrtvovati za svog mlađeg brata (koji pati od poremećaja govora), Maria odbija hranu i na kraju umire. „Ovaj film govori o onom što se zapravo događa u svim obiteljima, bile one religiozne ili ne. Radi se o zlouporabi moći i slamanju osobe koja tek raste“, kaže Dietrich Brügemann. O suptilnom obliku nasilja u obitelji u ovom filmu, međutim, nema riječi.

„Kada se govorilo o seksualnom iskorištavanju djece na školama i u internatima, shvatili smo da je strog religiozni način odgoja uvijek neka vrsta duševnog zlostavljanja. Upravo to nas je najviše zanimalo. Tema radikalizacije religije je posvuda prisutna. O radikalnom islamu se primjerice neprestano govori…“, kaže Anna Brügemann, koja je zajedno s bratom radila na ovom filmu.

Scena iz filma Voljene sestre

Scena iz filma "Voljene sestre"

Friedrich Schiller ili film o riječima

„Voljene sestre“, naziv je trećeg njemačkog filma u službenoj konkurenciji ovogodišnjeg Berlinalea. Iako traje više od tri sata, gledatelji se ovog puta (za razliku od već spomenutih filmskih uradaka) doista mogu opustiti. Redatelj Dominik Graf prikazuje jednu epizodu iz života pjesnika Friedricha Schillera, njegov odnos sa sestrama Caroline von Beulwitz i Charlotte von Lengefeld. Ovaj je trio naime koncem 18. stoljeća bio predmetom govorkanja i ogovaranja.

Ono što je zanimljivo je činjenica da Graf ne predstavlja Schillera kao junaka pjesnika već kao senzibilnu osobu koja pati zbog svoje ljubavi. Filmska priča zasnovana je prvenstveno na pismima. „Glavnu ulogu zapravo igraju same riječi. Zanimalo nas je kako se određeni osjećaji mogu riječima opisati i na koliko načina. I to je bio izazov – napraviti film o riječima: riječima ljubavi, obećanja, čežnje za nekim drugačijim, građanskim životom“, kaže Graf.

Otvaranje Berlinalea

Berlinale i ove godine nudi mnoštvo filmova, zvijezda i mnogo sjaja

Prijateljstvo Afganistanca i Nijemca

Četvrti i posljednji njemački film ovogodišnje utrke za Zlatnog medvjeda je film Fea Aladaga „Između svjetova“. Film govori o neobičnom prijateljstvu njemačkog vojnika Jespera i afganistanskog prevoditelja Tarika. Oni se zajedno u Afganistanu bore za opstanak vjere u dobro i pravednost i pri tome riskiraju vlastite živote.

Četiri njemačka filma na Berlinaleu zapravo nisu mogli biti različitiji. Usprkos ozbiljnosti i zahtjevnosti oni ipak svjedoče o tendenciji (ali i hrabrosti) suočavanja i posvećivanja teškim temama. Osvojiti običnu kino-publiku ovim filmovima u svakom slučaju neće biti lako.

Preporuka uredništva