1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dublinski sporazum: polumrtav, poluživ

Dublinski sustav se po potrebi proglašava mrtvim, a po potrebi se poziva na njega. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière tražitelje azila tako sada ponovo želi vraćati u Grčku.

Prosvjedi protiv deportacija u Stuttgartu

Prosvjedi protiv deportacija u Stuttgartu

Zapravo je sve jasno: zahtjev za azilom tražitelj podnosi u onoj zemlji EU-a u koju je prvu ušao. Ukoliko to učini u nekoj drugoj članici EU-a, ona ga ima pravo da vratiti u zemlju kojoj je najprije stupio na teritorij EU-a. To je propisano takozvanim Dublinskim sporazumom.

Ali u listopadu prošle godine, na vrhuncu izbjegličke krize, njemačka kancelarka Angela Merkel je u Europskom parlamentu kazala: "Dublinski sporazum je zastario." Njemačka praktički više nikoga nije vraćala natrag. U međuvremenu vlada u Berlinu nastoji u čitavom postupku uvesti red i samim time, koliko je moguće, ponovo primjenjuje Dublinski sporazum.

U slučaju Grčke to je problematično: već godinama su i prije velikog migracijskog vala 2015. godine u toj zemlji, prema ocjeni europskih sudova, za tražitelje azila uvjeti bili neprihvatljivi. Odlučujuća je pritom prije svega bila presuda Europskog suda za ljudska prava iz 2011. godine. Od tada je vraćanje tražitelja azila prekinuto.

Merkeličin selfie s izbjeglicom Anasom Modamanijem (10.9.2015.)

Ništa više od "kulture dobrodošlice"?

U međuvremenu se, zahvaljujući pomoći EU-a, situacija u Grčkoj promijenila, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière za list Welt am Sonntag i dodao: "To mora imati posljedice i voditi tome da izbjeglice u skladu s Dublinskim sporazumom ponovo mogu biti vraćane u Grčku."

Zaoštrene fronte

Da je situacija bolja, negiraju mnogi, prije svega grčka vlada. Ministar migracija Janis Muzalas, prijedlog De Maizièrea je ocijenio "neprihvatljivim" jer "nema veze sa stvarnošću". Europska unija je Grčku ostavila samu.

Istog mišljenja je i organizacija za pomoć izbjeglicama Pro Asyl. Njezin predsjednik Günter Burkhard smatra da je situacija u Grčkoj i dalje "katastrofalna": "Oko 50.000 ljudi je zapelo u Grčkoj, bez uređenog sustava za obradu zahtjeva za azil i bez dovoljno smještaja." Burkhard predbacuje De Maizièreu političke motive: "Iz predizborno taktičkih razloga on želi pojačati pritisak, kako bi se na desnoj strani pokazala odlučnost." Političarka Stranke zelenih u Europskom parlamentu, Ska Keller, smatra da pomoć koju EU pruža Grčkoj nije dovoljna: "Premalo stručnjaka za azil su stavili na raspolaganje potpuno preopterećenoj grčkoj službi i ostavljaju Grčku samu s problemom izbjeglica."

Izbjeglice u bijegu na zapad: zaustavljene u Grčkoj

Izbjeglice u bijegu na zapad: zaustavljene u Grčkoj

Kritičari, međutim, smatraju da Grčka ništa ne radi kako bi se situacija poboljšala, da se prema izbjeglicama namjerno loše odnosi, kako bi ih zastrašila i kako se one ne bi vratile. Ni mnoge vlade zemalja EU-a nisu zaboravile kako je Grčka prošle godine migrante mjesecima propuštala dalje prema sjeveru, bez prethodne registracije. To je prestalo tek kada je više zemalja zatvorilo takozvanu Balkansku rutu i kada migranti više iz Grčke nisu mogli dalje.

Drugačijeg mišljenja je Janis Emanulidis iz briselskog thinktanka European Policy Center. Grčka doista do zatvaranja Balkanske rute, nadajući se da ti ljudi neće ostati u zemlji, nije provodila ono što je morala, smatra on, ali tvrdi da se to promijenilo. Osim toga, zemlja je bez sumnje "preopterećena brojem tražitelja azila", kaže on.

Alternativa nije na vidiku

De Maizièreu je u svakom slučaju jasno da Njemačka ne može biti jedina zemlja koja će izbjeglice vraćati u Grčku, jer "postoji opasnost da upravni sudovi zabrane vraćanje već nakon kratkog vremena", dodao je ministar u intervjuu sa list Welt am Sonntag.

Više uspjeha obećava zajednički europski put. Europska komisija, prema riječima jedne glasnogovornice do kraja godine planira Grčku vratiti u Dublinski sustav. De Maizière je vjerojatno svojim ispadom iznenadio Komisiju. Janis Emanuilidis, doduše, smatra da je moguće da Grčka do kraja godine bude vraćena u Dublinski sustav, što međutim ne znači i da on funkcionira. On smatra mogućim da se i tada sudovi suprotstave vraćanju izbjeglica u Grčku.

Ali pitanje vraćanja izbjeglica u Grčku je dio šireg problema. EU je 2015. godine odlučila rasteretiti glavne ulazne zemlje i 160.000 izbjeglica raspodijeliti u druge zemlje EU-a. Do sada je tek 4.500 ljudi prihvaćeno u drugim zemljama. Više zemalja srednjoistočne Europe čak se načelno protivi prihvaćanju izbjeglica.

To znači da je preopterećenost u zemljama u koje izbjeglice najprije dolaze veća nego ikada. S druge strane, spremnost drugih zemalja EU-a da prihvate dio ljudi blizu je nuli. Janis Emanuilidis smatra: "Sustav bi zapravo trebalo temeljno reformirati". On ne funkcionira, a s obzirom da su fronte zaoštrene i da su reformski pokušaji propali, "nastoji se izvući najbolje od svega".

Preporuka uredništva