1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Dužnička kriza dijeli Europu

Sve su glasnija upozorenja da će predstojeći sastanak na vrhu EU-a biti neuspješan ukoliko Njemačka i Francuska ne riješe spor oko pomoći Grčkoj i Pakta stabilnosti.

Anglea Merkel ispred grčke zastave na kojoj je znak zabrane

Merkel kaže ne

Većina članica smatra da bi EU trebala financijski pomoäi grčkoj vladi koja se bori s ogromnim proračunskim deficitom. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predložio je u četvrtak navečer novi mehanizam pomoći: u krajnjoj liniji bili bi odobreni bilateralni krediti Grčkoj – dakle, ne bi pomagala EU kao cjelina, što nije predviđeno Paktom stabilnosti, nego pojedine članice.

Zelenaške kamate

Razmišlja se i o jamstvima za grčke državne obveznice, jer u tom slučaju Atena ne bi morala plaćati tako visoke kamate. Grčki premijer Georgios Papandreou pojačao je u petak pritisak na partnere izjavom da njegova zemlja neće moći uzimamati nikakve kredite. Jer, neprihvatljivo je da Grčka u buduće desetljećima plaća zelenaške kamate.

Jose Manuel Barroso i Angela Merkel

Jose Manuel Barroso i Angela Merkel

Međutim kancelarka Angela Merkel ne prihvaća da se na sastanku na vrhu donese odluka o konkretnoj pomoći (Grčkoj), nego zahtijeva drastično zaoštravanje odredbi Pakta stabilnosti. Na taj način bile bi spriječene buduće krize, a u najgorem slučaju neka članica mogla bi biti i isključena iz monetarne unije.

U Berlinu priznaju da kancelarka nema podršku za tu ideju. Međutim, Angela Merkel je duboko zabrinuta da bi pomoć Grčkoj, a da se pri tom temeljito ne preradi Pakt stabilnosti, mogla izazvati lančanu reakciju i, na kraju, dovesti u pitanje stabilnost eura.

Izvući pouke

EU mora izvući pouke iz grčkog slučaja i pobrinuti se za uspostavljanje mehanizma kojem bi se u budućnosti pribjegavalo u takvim slučajevima. Povod za svađu je i to što je Berlin još 2003. godine sudjelovao u „omekšavanju“ kriterija Pakta stabilnosti, a više članica EU-a, između njih i Francuska, zamjeraju Njemačkoj da agresivnom politikom izvoza pojačava napetost u eurozoni.

Dodatno ulje na vatru dolio je Barroso koji je u Bruxellsu izjavio: „Budimo pošteni, nećemo imati nikakvu gospodarsku vladu u EU-u“ i dodao da bi članice morale bolje koordinirati gospodarsku politiku, a svaka druga ideja je nerealna.

Na taj način Barroso se iznenađujuće jasno distancirao od prijedloga iznesenog na zadnjem izvanrednom sastanku na vrhu. Naime, tada su francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i kancelarka Angela Merkel najavili inicijativu za ustanovljavanje zajedničke gospodarske vlade EU-a. U krugovima Komisije saznaje se da je sada, zapravo, Sarkozy odustao od te ideje. Imajući u vidu planove na kojima se radi „Pariz je pomalo zbunjen, što bi konkretno trebalo značiti odustajanje od kompetencija u vođenju nacionalne gospodarske politike“, izjavio je jedan dužnosnik u Bruxellesu.

sz/nb/sk

Preporuka uredništva