1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Države istočne Europe nerado vraćaju židovsku imovinu

Lewis Sanders
30. travnja 2017

I Hrvatska je bila na popisu zemalja kojima se prigovara da ne želi vratiti vlasništvo Židova koje im je oteto. Hrvatska više nije na popisu, ali se ističu kao problem Bosna i Hercegovina i Poljska.

https://p.dw.com/p/2c5IU
Foto: picture-alliance/HIP/Heritage-Images/Jewish Chronical

European Shoah Legacy Institute iz Praga je objavila novo izvješće o suradnji pojedinih zemalja u povratu imovine Židova oduzete za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali nerijetko su i kasnije komunističke vlasti "zaboravile" vratiti oteto od građana židovske vjere. Još 2009. je 46 država potpisalo takozvanu Izjavu iz Terezina kojom se obvezuju vratiti oduzeto, a tu inicijativu podržava i Europska unija. Ali osobito na istoku Europe, taj proces ide sporo - ili uopće ne ide.

Ipak, ima i pozitivnih pomaka: ova zaklada stradanja Židova je još na prošlom popisu imala i Hrvatsku, Litvu, Makedoniju i Sloveniju, ali te su zemlje sada skinute s popisa. No ostale su još dvije zemlje, Bosna i Hercegovina i Poljska koje još ne pokazuju dovoljno spremnosti da vrate tu imovinu.

Teško je uopće procijeniti kolika je ukupna imovina koja je oduzeta - ili su bili natjerani na "prodaju" za vrijeme nacističke strahovlade. Ali ako se ta imovina prilagodi današnjim vrijednostima na primjer za umjetnička djela ili za nekretnine, riječ je o gotovo 130 milijardi eura. Ta studija konstatira kako je dosad vraćeno manje od 20% tog iznosa.

Sjećanje na žrtve ustanka u Varšavskom getu
Sjećanje na žrtve ustanka u Varšavskom getu...Foto: picture alliance/AP Photo/A. Keplicz

Glavni problem je Poljska

Problem je osobito Poljska, već i zbog toga što je ta zemlja bila jedan od centara židovskog života u Europi. U Poljskoj je živjelo oko 3,3 milijuna Židova, a za vrijeme nacizma je likvidirano njih 90%. Neposredno nakon rata bilo je pokušaja vratiti otetu imovinu Židovima, ali to je brzo okončano kada su tamo komunisti preuzeli vlast. Po ovoj studiji, zapravo je čak došlo i do druge otimačine, ali ovaj put su oduzimali komunisti.

Nakon pada socijalizma i dolaskom demokracije u Poljsku koncem osamdesetih i početkom devedesetih, židovske organizacije tvrde kako još uvijek čekaju na povrat imovine: "Poljska je jedina članica Europske unije i bivša članica Varšavskog pakta koja još nije donijela zakon o općem povratu imovine oštećenim osobama", piše u nalazu istraživanja.

U Poljskoj je povrat imovine dugotrajan i kompliciran proces za židovske tužitelje. Razlog tome je dijelom zakonodavstvo iz 1997., na koje su još uvijek utjecali zakoni iz komunističkih vremena. Tako primjerice tužitelj, da bi uopće imao uspjeha sa svojim zahtjevima, mora najprije dokazati da nacionalizacija imovine nije bila u skladu s pravnim okvirima iz vremena komunizma.

Jehuda Evron, preživjela žrtva holokausta, jedan je od više od 3.000 Židova koji su tužili Poljsku. On kaže da poljske vlasti nisu učinile gotovo ništa kako bi im se pomoglo. „Umjesto da vrate te nekretnine, njih se prodaje poljskim i inozemnim investitorima. U većini slučajeva procesi na poljskim sudovima traju i po nekoliko godina, a čak i da dobijete neki proces, onda opet prođe nekoliko godina prije nego što vam vrate vašu imovinu", kazao je Evron prošle godine za list "The Krakow Post".

Europska obećanja

Gideon Taylor se pri Židovskom svjetskom kongresu bavi pitanjem povrata ukradene imovine. On kaže da bi sve žrtve holokausta trebale zatražiti podršku Europskog parlamenta i članica EU-a, kako bi se izvršio pritisak na pogođene zemlje, odnosno da one konačno „preuzmu svoju odgovornost za preživjele žrtve holokausta i članove njihovih obitelji".

"Previše preživjelih živi u siromaštvu, bez adekvatne skrbi, dok istovremeno neke države i osobe i dalje profitiraju od imovine koja je protuzakonito ukradena židovskom narodu", dodaje Taylor.

Usprkos naporima europskih država od kraja Drugog svjetskog rata kako bi se pravnim nasljednicima ili odgovarajućim organizacijama vratila oteta imovina, još uvijek postoje velike imovinske stavke koje su bile oduzete i još nisu vraćene.

Studija dolazi do zaključka da je kod cijelog niza država bilo znatnog napretka. Ali i da u postkomunističkim zemljama istočne Europe još uvijek ima deficita po pitanju povratka imovine.

I švedski zastupnik u Europskom parlamentu Gunnar Hökmark, koji je o ovoj temi organizirao i jednu konferenciju u Strasbourgu, od zemalja EU-a je zatražio da učine više za židovske tužitelje, prije svega na istoku Europe:

"Kod povrata imovine ne radi se samo o imovini. To je više od toga, to je povrat pravednosti, poštenja i ljudskosti."