1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Drugačija muzika oko Kosova

Brojni političari u Srbiji sve više izražavaju „hrabre“ odnosno „izdajničke“ izjave o Kosovu, ovisno o kutu gledanja. Vladajuća koalicija je u svakom slučaju raštimani orkestar, smatraju analitičari.

Ljudi drže raširenu srpsku zastavu

Sve je više političara u Srbiji, koji službeno ili neslužbeno sudjeluju u vladajućoj koaliciji, a koji u javnim nastupima zastupaju do jučer u Srbiji gotovo nezamisliva stajališta o Kosovu. Čelnik Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović je dugo praktično bio usamljen sa svojim stajalištima o neovisnom Kosovu, no proteklih dana su mu se u ovakvim razmišljanjima pridružili i predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) Žarko Korać, kao i predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak, koji su govorili o zloupotrebi kosovskog problema dok je Srbija na putu prema europskim integracijama.

Vuk Drašković

Vuk Drašković

„Najekstremniji“ u tom smislu je čelnik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković, kojeg beogradski mediji ovih dana prozivaju kao nekog tko se žestoko zalaže za provođenja plana Marttija Ahtisaarija i koji je istaknuo da „se narodu mora reći istina da je Kosovo neovisna država“.

Različito o svemu

Direktor PR agencije Pragma Cvijetin Milivojević smatra da je to sve povezano s time što u Srbiji od veljače, otkako je Vladu napustio Mlađan Dinkić, traje predizborna kampanja. Ono što je paradoksalno i žalosno, kaže Milivojević, je što tu kampanju ne vodi oporba već vladajuća koalicija:

„To iskakanje iz onoga što je neka osnovna tema dogovora, dakle osnovni program Vlade, evidetno je u svim poljima: od gospodarskh pitanja, decentralizacije, eventualne promjene Ustava, pa do nekih ključnih tema kao što brzina integracija u europske institucije, potrebi ulaska ili neulaska u NATO, ili odnos prema statusu Kosova i Metohije. Dakle, kako se bliže izbori, i kako vladajuća koalicija skoro pa mazohistički ustraje na tome da izdrži cijeli mandat, potpuno je jasno da ta koalicija ne funkcionira na pravi način“.

Kome se obraća SPO?

Prosvjedi Srba u Gračanici zbog pokušaja NATO-vih snaga da uklone njihove barikade na cestama na sjeveru Kosova

Prosvjedi Srba u Gračanici zbog pokušaja NATO-vih snaga da uklone njihove barikade na cestama na sjeveru Kosova

SPO ovom pričom nikako ne može dobiti neke nove glasače, ocjenjuje Milivojević. Te glasače, koji na takav način razmišljaju o Kosovu, može dobiti Jovanovićev LDP, koji od samog početka zatupa takva staljališta. "Biračko tijelo SPO-a, koje je monarhističko, ravnogorsko i tako dalje, ne očekuje od te stranke da tek tako kaže doviđenja Kosovo, idemo dalje“, kaže Milivojević:

„SPO može profitirati na drugi način. Da eventualno s takvom pričom bude dio neke buduće predizborne koalicije, koju bi na neki način mogao prevoditi LDP. Na drugoj strani, stranke koje su u opoziciji, mislim tu na radikale, naprednjake, na DSS i Novu Srbiju, imaju izraženo to nacionalno stajalište i od njih se i očekuje da ovako reagiraju, jer nisu u vlasti i nisu ni odgovorni za trenutno stanje na Kosovu“.

Milivojević smatra da je iz ugla prosječnog birača u Srbiji najprijhvatljivija ona poruka o Kosovu koju šalje Ivica Dačić. "To je poruka da Srbija ipak nešto mora dobiti kao kompenzaciju kad je riječ o Kosovu, i to je poruka za birače koji nisu fatalisti. Za birače koji ne razmišljaju da ćemo sutra svi propasti ako ne uđemo u Euopsku uniju, ili da nas sutra neće biti ako Kosova i Metohije ne bude u sastavu Srbije", kaže Milivojević.

Ipak ne može i Kosovo i EU

Beograd osvjetljen požarom nakon bombardiranja 1999.

U proljeće 1999. NATO je zbog srpske politke na Kosovu bombardirao Beograd

Različita stajališta oko Kosova unutar vladajuće koalicije posljedica je činjenica da se pokazalo da nije točno da su Kosovo i EU dva odvojena procesa, kaže politički analitičar Dejan Vuk Stanković: „Dakle, jasno je kad dođete u krizu, kad se radi o europskim integracijama s jedne strane, i kad se suočite s opasnošću i velikim egzistencijalnim rizikom za srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova, da se onda u političkom prostoru otvara mogućnost kritičkog razmatranja dosadašnje politike. Utoliko se i pojavljuju kritičari ovog dosadašnjeg kursa, koji počiva na prihvaćanju ustavnog okvira iz 2006. godine, koji Kosovo tretira kao dio Srbije“.

Svjesni kosovske zbilje

Različita stajališta oko Kosova su možda i rezultat prihvaćanja činjenice da je Kosovo završena priča, i da sada političari pokušavaju da taj „kosovski vlak“ napuste što prije. Dejan Vuk Stanković misli da su svi političari svjesni realnih dometa državne politike po pitanju Kosova: „Stvar je samo u tome što je veliki dio političara u Srbiji nespreman prihvatiti političku odgovornost za suočavanje javnosti s neugodnom kosovskom zbiljom. Isto tako, svi su oni svjesni da su suučesnici u tom promašenom političko- povjesnom poslu. Dakle, svi su u srpskoj političkoj eliti svjesni činjenice da se situacija na Kosovu, u nekoj predvidivoj budućnosti, neće radikalno okrenuti na srpsku stranu. Pravo je pitanje što nitko nema moralne hrabrosti i političke vizijue prepozanti povijensi trenutak, da spasi ono što se spasiti može, i da krene neopozivo mijenjati ovu zemlju na bolje“.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva