1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Dramatično stanje njemačkih šuma

Tisuće šumara već 20 godina svako ljeto krstari njemačkim šumama kako bi utvrdili njihovo stanje. Rezultati ovogodišnjeg istraživanja posebno su dramatični, jer iz njih proizlazi da se njemačke šume još nikada nisu nalazile u tako lošem stanju kao danas.

default

Tko je ovoga ljeta šećući šumom pogledao prema krošnjama drveća odmah je mogao uočiti da se kroz lišće i iglice vidi više neba nego inače. To prorjeđivanje krošnje bilo je vidljivo prije svega kod bukve. Čak kod 31 posto stabala registriran je najviši stupanj oštećenja što znači da je njihova krošnja skoro potpuno odumrla. No, ta pojava nije uočena samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Europi, upozorava Thomas Haussmann iz saveznog Ministarstva za zaštitu okoliša:

“U 2004. godini stvarno smo u mnogim državama Europe zabilježili rekordne štete, što bi moglo biti posljedica suhog i vrućeg vremena u godini ranije. To prije svega vrijedi za listopadno drveće, prvenstveno za bukvu, ali i za hrast.”

Ljeto 2003. bilo je najsušnije i najtoplije ljeto svih vremena i to ne samo u Njemačkoj. Drveće je zbog toga moralo načeti svoje rezerve kako bi preživjelo to ekstremno razdoblje. Većina se stabala spasila crpeći zalihe vode iz šumskog tla, pojašnjava Johannes Eichhorn, šef istraživanja stanja šuma na području Hessena:

“To se može zamisliti kao spužva koja se zimi natopi vodom od koje drveće u ljeto živi. U Hessenu smo imali sreće da je tlo prije prošlog vrućeg ljeta bilo dobro natopljeno. Zbog toga kod utvrđivanja stanja prošle godine nismo uočili vidljive štete na listopadnom drveću.”

No, zbog toga su 2004. godine zalihe vode bile potrošene. Drveće više nije imalo dovoljno snage za razvoj velikih krošnji. Uz sve to je veliki dio listopadnog drveća ima previše plodova. U pojedinim područjima tlo je bilo posve prekriveno plodovima bukve. Takve bogate godine u načelu nastupaju svakih sedam do devet godina, a sada su uslijedile u vrlo kratkim razmacima: 2002. i 2004. Friedrich Engels iz Istraživačkog centra za šumske ekološke sustave i šumarstvo u Trippstadtu kaže:

“Ta velika plodnost koju smo imali 2004. godine dovela je, naravno, do ponovnog prorijeđivanja krošnji tako da smo ove godine u savezoj zemlji Rheinland-Pfalz morali utvrditi rekordne štete kod bukvi, više od 60 posto."

Za to je opet krivo zagrijavanje klime. Ljeto 2003. godine dovelo je do preuranjenog cvjetanja drveća. Osim toga, još jedan uzrok je i povećanje udjela dušika u šumskom tlu, čemu su pak krivi ispušni plinovi iz automobila i poljoprivrednih strojeva. To na drveće djeluje kao gnojivo, pa ono reagira s još više cvata i sjemena. Pored tog posrednog utjecaja ispušnih plinova postoje i neposredne štete. U vruće ljeto 2003. godine porasla je i količina ozona, za čiju je razgradnju drveće moralo potrošiti mnogo energije, što ga je dodatno oslabilo. To je višegodišnjim složenim mjerenjima dokazao i botaničar Willy Werner. On pri tome ističe da je ozon iz 2003. jedan od razloga ali ne i glavni uzrok ovogodišnjih oštećenja u šumama:

“Mi samo znamo da razdoblja s ozonom uvijek nastupaju zajedno sa sušnim razdobljima. Vrlo je teško razgraničiti štete uzrokovane ozonom od onih nastalih zbog suše. Mi ne možemo reći: to je udio ozona, a ovo je uzrokovano nedostatnom opskrbom vodom."

Unatoč lošem stanju šuma, stručnjaci ne govore o njihovom odumiranju, kao što je bilo uobičajeno početkom 80.-ih godina. Ako će idućih godina pasti dovoljno kiše, onda će se i drveće ponovo oporaviti. No, ako će zbog promjene klime uslijediti još nekoliko ekstremnih godina, onda će šume u Njemačkoj u svom današnjem obliku biti ozbiljno ugrožene.