1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dramatično izumiranje vrsta

23. listopada 2010

Trenutno u svijetu svakoga dana izumire oko 150 različitih vrsta životinja i biljaka. Toliko iz je zadnji put nestajalo prije 650 milijuna godina, kada su Zemlju napustili posljednji dinosauri.

https://p.dw.com/p/PiTA
Divlja mačka
Divlja mačka pripada jednoj od najugruženijih životinjskih vrsta u EuropiFoto: dpa

„Nemoj rezati granu na kojoj sjediš“, glasi jedna stara njemačka poslovica. Međutim, ako se promatra brojka od oko 150 različitih vrsta životinja i biljaka koje svakodnevno izumiru, moglo bi se reći da čovječanstvo trenutno čini upravo to. Životni prostor za oko 7 milijardi ljudi koliko ih sada živi na Zemlji smanjuje se gotovo očigledno, a po svemu sudeći, prostor u kojem su do nedavno živjele životinje i rasle biljke, smanjuje se još drastičnijom brzinom.

Negativne posljedice ovakvog razvoja, upozoravaju stručnjaci, osjećat ćemo svi vrlo ubrzo na vlastitoj koži.

Kaktus
I pojedine vrsta kaktusa polako napuštaju našu planetuFoto: Azeb Tadesse Hahn


Ugrožena čak jedna trećina vrsta

„Iako je međunarodna zajednica donijela odluku da će do 2010. godine zaustaviti gubitak i izumiranje biološke raznovrsnosti, dogodilo se nije ništa. Naprotiv, situacija postaje sve dramatičnija; nestaju šume, isušuju se rijeke, životni prostor životinja i biljaka sve je manji i manji. Trenutno je ugrožena čak trećina životinjskih i biljnih vrsta“, naglasila je Elsa Nickel iz njemačkog Saveznog ureda za okoliš.

Ukoliko se ostvare najmračnije prognoze, tada će se na Zemlji uskoro dogoditi najveće izumiranje životinja i biljaka u posljednjih 650 milijuna godina – kada su s naeu planete uslijed klimatskih promjena nestali posljednji dinosauri.

Tetrijeb
I tetrijebi pripadaju onoj vrsti koje u prirodi gotovo više da i nemaFoto: picture alliance/chromorange

Politički problem

Međutim, kako naglašavaju stručnjaci, pri tome nije najveći problem u izumiranju pojedinih vrsta već u činjenici da nestaju cjelokupni ekološki sustavi. U tom smislu biolozi naglašavaju da rješenje neće moći biti u jednostavnom nadomjestku u vidu prirodno zaštićenih područja u kojima ćemo i „nadalje moći uživati u pojedinim biljkama ili životinjama“. „Problem je puno opsežniji i veći“, tvrdi i Manfred Niekisch, direktor zološkog vrta u Frankfurtu.

„Parkovi prirode su važni, no kako bismo sačuvali biološku raznovrsnost i ekološke sustave potrebne su veće mjere; reforme poljoprivrede, promjene u politici ribarstva i tako dalje. Sve su to prvenstveno politička pitanja koja se kao takva moraju i rješavati. Ovaj problem ne mogu rješavati prirodoslovci i biolozi“, naglašava Niekisch.

Žaba agalychnis calidria
Žaba agalychnis calidriaFoto: picture-alliance/dpa


Povezanost izumiranja vrsta i klimatskih promjena

A u smislu rješavanja ovog problema za političkim stolom, oči svjetske javnosti su trenutno uprte u Japan, u grad Nagoyu. Tamo se naime trenutno održava deseta po redu Konferencija UN-a na temu zaštite vrsta na kojoj sudjeluje oko 8.000 zastupnika iz 193 zemalja.

Iako je jedna od glavnih tema ovoga puta i pravednija raspodjela financijskih dobitaka između farmaceutske industrije i zemalja od kojih ona kupuje razne biljke iz kojih pak potom crpi aktivne supstancije potrebne za proizvodnju lijekova, ovoga će se puta sudionici intenzivnije pozabaviti i temom usvajanja novih 20 strateških ciljeva. Oni se tiču očuvanja upravo raznovrsnosti biljaka i životinja i njihove zaštite a trebali bi biti u djelo sprovedeni tijekom slijedećih desetljeća.

No, da li će u tome ovoga puta imati više uspjeha? – promatrači i stručnjaci su skeptični.

Sudionici Konferencije u Nagoyi
Sudionici Konferencije u Nagoyi - hoće li se uspjeti dogovoriti?Foto: picture alliance/dpa

„Nadajmo se. Moramo uvijek iznova naglašavati da su nedirnuti ekološki sustavi jedini savršeni spremnici ugljičnog dioksida koji je izuzetno važan jer upravo o njemu ovisi u kojoj mjeri ili kojom brzinom dolazi do velikih klimatskih promjena. S druge strane, ukoliko i dalje budu u tolikoj mjeri nestajale zelene površine, povećavat će se i količina štetnih plinova.

Dakle, očuvanje ekoloških sustava stoji u direktnoj vezi s klimatskim promjenama“, naglašava Elsa Nieckel.

Autor: Helle Jeppesen, agencije / Željka Telišman

Odg.ured: S. Kobešćak