1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Dragovoljne" kastracije u njemačkim zatvorima

Vijeće Europe je oštro osudilo Njemačku jer se u njenim kaznionicama još uvijek osobe kažnjene zbog spolnog zločina potiču na "dragovoljnu" kastraciju kako bi se navodno "primirile" njihove spolne strasti.

Odbor za sprečavanje mučenja pri Vijeću Europe u svom izvješću o stanju u kaznionicama u Njemačkoj traži da ukine takve dragovoljne kirurške kastracije osuđenika za spolne zločine. Zahvati takve vrste su "unakažavanje, oni su nepovratni i nisu medicinski nužni", piše u izvješću objavljenom ove srijede (22.2.) u Strassbourgu.

Austrijska članica odbora za sprečavanje mučenja, Julia Kozma upozorava kako je to "inače ionako vrlo zastarjela metoda. Već krajem šezdesetih godina je većina zemalja Europe ukinula tu metodu, ne na kraju i zbog znanstvenih nalaza po kojima takva kirurška kastracija nije nikakvo jamstvo za cjelovito izlječenje ili nestanak nastranih spolnih poriva."

"Pa i Nijemci to rade!"

Simbolična slika nasilja nad djevojkom

'Nasilje se odvija u glavi, ne u spolnom organu'

Isprva je ovaj odbor Vijeće Europe oštro napao Češku u kojoj je praksa kastracije takvih kažnjenika vrlo raširena. "Vlada Češke nas je tada upozorila da i u Njemačkoj i dalje postoji mogućnost dragovoljne kastracije." Naravno, ovaj odbor Vijeće Europe se onda morao pozabaviti i ovom zemljom i doista je u godini 2010. u Njemačkoj naišao na dva slučaja kastracije kažnjenika. Prema procjenama, u ovoj zemlji se provodi oko pet kastracija godišnje i time je Njemačka među rijetkim zemljama koja predviđa takvu mjeru za osuđene zbog spolnih zločina.

Na upit njemačkoj vladi, Berlin je prije svega upozorio kako kastracija nipošto nije oblik kažnjavanja osuđenih. Zakon koji omogućava takvu metodu je iz 1969. i kastracija je zabranjena kažnjenicima mlađim od 25 godina. Uopće, osobe koje žele biti kastrirane smiju biti podvrgnute takvom zahvatu "samo ako je ta metoda medicinski smislena, na primjer za olakšavanje tegoba u teškim bolestima, duševnim smetnjama ili patnjama koje su povezane s nenormalnim spolnim nagonom pogođenih", piše u stavu njemačke vlade.

Dragovoljna i "dragovoljna" kastracija

Zatvorenik

Zatvorenici dobro znaju da im samo 'dragovoljna' operacija može pomoći doći na slobodu.

No, zatvorska svakodnevnica ipak izgleda drugačije od ovih nakana njemačkih zakonodavaca. Osuđenici za spolne zločine poput silovanja - osobito ako su već po drugi put osuđeni za isto nedjelo, vrlo dobro znaju kako im "dragovoljna" kastracija uvelike može pomoći za prijevremeno puštanje iz zatvora. Julia Kozma pak upozorava kako zapravo i taj argument - uopće nema smisla: "Problem prije svega leži u glavama, a ne u spolnim organima ljudi. Zato radije predlažemo psihijatrijsku ili psihološku skrb za takve osuđenike gdje se problem možda može riješiti i korištenjem određenih medikamenata."

S druge strane, zapravo je svejedno da li se koristi skalpel ili kemija - ako je cilj potpuna kastracija. Na primjer u Poljskoj su od 2009. sudovi čak obavezni pedofile uputiti na kemijsku kastraciju. Odbor Europskog Vijeća je svjestan kako ima i posve novih težnji povratku u Srednji vijek - i da gotovo nema šansi da se na razini čitave Europe postignu isti standardi, zaključuje Kozma. "Ali ima određenih temeljnih vrijednosti ljudskog prava kojih se moramo držati. Njemačka, baš kao i Poljska, Češka ili neka druga zemlja članica Vijeća Europe, se obavezala kako se prema nikome neće odnositi neljudski niti ga izložiti ponižavanju."

Podsjetimo: Vijeće Europe je zajednica zemalja i u njoj su i države poput Rusije, Ukrajine, Azerbajdžana ili Turske (Bjelorusija je suspendirana), gdje su kaznionice i postupak prema zatvorenicima često vrlo daleko od onoga što želi odbor za sprečavanje mučenja Vijeća Europe. Utoliko se Julia Kozma tek nada kako će i u ovom slučaju "uspjeti uvjeriti Berlin u njihove argumente", jer njemačka vlada jedva da je prisiljena brzo promijeniti svoje zakonodavstvo i takvu praksu kastracija. Ipak, direktorica njemačkog Instituta za ljudska prava Beate Rudolf smatra kako ova kritika iz Strassbourga može pomoći brzim promjenama - jer niti u Njemačkoj nisu svi uvjereni da se tom metodom nešto postiže.

Autor: Ralf Bosen / Anđelko Šubić

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva