1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Dragi auto, sretan ti rođendan!

Iako je teško odrediti točan datum rođenja automobila, ovog 29. siječnja se priređuje čitav niz manifestacija - na dan kada je prije točno 125 godina Carl Benz u Patentnom zavodu prijavio ideju svog "Tricycle-a".

Tricikl Carla Benza kojim upravlja konstruktor

Trese i buči - ali vozi bez konja!

Kao što mu i ime govori, na Benzovom vozilu kojeg je prijavio u uredu u Mannheimu 1886. je još nedostajao jedan kotač - on je zamišljen kao trokolica, ali po svemu ostalom je već bio pravi pravcati automobil. Imao je motor s unutrašnjim sagorijevanjem i električnim paljenjem, a stroj sa ravno 0,8 "konja" postizao je vrtoglavu brzinu od 18 kilometara na sat.

Daimler iz 1899. u kojem sjedi budući britanski kralj George VI

U kratko vrijeme su se kočije pretvorile u prave automobile

To su bila burna vremena u razvoju automobila: desetak godina prije toga je konstruktor Nikolaus August Otto patentirao motor koji i danas nosi njegovo ime, a 1892. je svoj izum još učinkovitijeg motora zaštitio i Rudolf Diesel. Zapravo u čitavoj Europi i industrijskom svijetu se u tim danima eksperimentiralo s "kočijom bez konja", a brzo nakon Benzovog patenta se u Stuttgartu pojavio i prvi automobil Gottfrieda Daimlera - inače školovanog oružara.

Njegova kočija s motorom je već imala pravi broj točkova: svih četiri. Doduše, njegovo vozilo kojeg je stvorio neovisno od konkurenta, je bilo nešto sporije od Benzovog - "potegao" je tek 16 kilometara na sat, ali u mnogim gradovima su se tada pojavili propisi da ispred takvog mehaničkog čuda mora kročiti čovjek s zastavicom - kako bi se pravovremeno upozorili konji i kočijaši da dolazi čudovište na kotačima.

Para, struja - ili ipak nafta?

Stara bušotina nafte u Teksasu.

U to doba, u mnogim regijama svijeta se trebalo tek sagnuti i zagrabiti smrdljivu, zapaljivu tekućinu - naftu.

Veoma brzo su se takve osobe morale dobrano pomučiti da još uvijek budu ispred automobila. Već 1901. je prvi automobil oborio brzinski rekord i dostigao vratolomnih 100 kilometara na sat. U ovo doba hibridnih pogona zvuči kao kuriozitet da je taj rekordni automobil imao - električni pogon, ali isprva su mnogi proizvođači još uvelike lutali kod izbora motora za svoje automobile.

To svjedoči i statistika iz američke proizvodnje automobila godine 1900.: čak 75 proizvođača je čitave godine proizvelo 4.192 automobila i u većini njih - u 1.688 - su bili motori na paru! Pod poklopcem 1.575 automobila su zujali elektromotori i u samo 929 automobila su se proizvođači odvažili na motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Uništena kočija Crvenog križa u I Svjetskom ratu

Svjetski rat je uvelike ubrzao širenje automobila - kojem ne treba sjeno, odmor i njega

Kao što to često biva kod tehničkog razvitka, zapravo je 1. Svjetski rat - i bogata nalazišta jeftine nafte, doveo do pojave motora s unutrašnjim sagorijevanjem koji bi bio koliko-toliko pouzdan. Parna vozila su se još dugo proizvodila, osobito za prijevoz tereta, ali već onda je "benzinac" pokazao svoje najveće prednosti: on je lagan, razmjerno jednostavan - i ne ovisi o teškim i slabašnim akumulatorima koji su nužni za električni automobil. I što je najvažnije - on je razmjerno jeftin.

Na slijedećoj stranici: Od igračke bogatuna do svakodnevne potrebe

Preporuka uredništva