1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Država u ulozi informatičkih «hakera»

Za nove metode razotkrivanja terorističkih struktura zdušno se zalaže njemački ministar policije Schäuble. Jedna od njih je i «online premetačina» – špijuniranje tuđih kompjutora pomoću neprimjetno instaliranih programa.

default

Kako do podataka na računalima sumnjivih osoba?

Prije nekoliko mjeseci je «Kaotični kompjutorski klub» – udruga njemačkih «hakera» na svojim web stranicama proglasila uzbunu: U upozorenju je otprilike stajalo: Tko u Njemačkoj poreznu prijavu preda putem interneta, mora računati s elektronskim nadzorom od strane države. Zajedno s formularom poreznog ureda korisnik na svom računalu neprimjetno instalira i «špijunski» program. Svojedobno zamišljen kao prvoaprilska šala, taj je scenarij u međuvremenu postao predmetom ozbiljnih rasprava kao jedna od metoda u borbi protiv terorista.

Ministarstvo unutarnjih poslova ne isključuje mogućnost da ubuduće na računala sumnjivih pojedinaca «prokrijumčari» špijunske programe, zapakovane u službene elektronske poruke državnih ustanova. To proizlazi iz prepiske između ministarstava pravosuđa i policije u Berlinu. Slikovitiji je u izjavi za njemačku televiziju bio stručnjak za unutarnju politiku CDU-a Wolfgang Bosbach: «Online pretraga nije moguća pomoću noža i vilice ili dalekozora. Za takvu je vrstu premetačine nužna primjena najsuvremenije informatičke tehnologije, a e-mail (sustav elektronske pošte) je samo jedan od primjera.»

Zaštitarima podataka se diže kosa na glavi

No, planovi o tajnom instaliranju elektronskih špijuna – takozvanih «trojanaca» – koji informacije o sadržajima pohranjenima na računalima dostavljaju organima sigurnosti su odavno do krajnje mjere sporni. Konzervativni ministar policije Wolfgang Schäuble užurbano radi na prijedlogu zakona koji bi i u Njemačkoj trebao stvoriti pravni temelj za takvu praksu. I on je dio strategije suzbijanja terorističkih prijetnji, kao što su to dosad već osnutak zajedničkog stožera za protuterorističku obranu policije i obavještajnih službi ili uvođenje takozvane protuterorističke banke podataka s informacijama i dostupnošću svih mjerodavnih organa državne sigurnosti.

Savezni je upravni sud, međutim, u veljači ove godine pomrsio račune nadležnog ministra, utvrdivši kako za državno zadiranje u informacije na kućnim računalima nema pravne legitimacije. I koalicijski je partner SPD pridonio gušenju elana kod demokršćana. Socijaldemokratska ministrica pravosuđa Brigitte Zypries smatra da se tajna premetačina osobnih računala putem interneta kosi s Ustavom: «Bilo bi to u svakom slučaju teško zadiranje u pravo svakog pojedinca na informacijsko samoodređenje, koje je izvedeno iz članka 2. Ustava. A čuju se ozbiljni glasovi koji kažu kako bi to bilo zadiranje i u članak 13. Ustava, dakle u pravo na nepovredivost stana.»

Primjena samo u «iznimnim slučajevima»

Ideja o online špijunaži pomoću «inficiranih» službenih e-mailova izaziva glasne prosvjede među aktivistima i stručnjacima za zaštitu osobnih podataka, u redovima oporbe, te u medijima. Građani će izgubiti povjerenje u državu, budu li morali računati s tim da se iza elektronske poruke Ureda za socijalnu skrb zapravo krije policija, smatraju u Stranci ljevice. Ministarstvo unutarnjih poslova nastoji smiriti strasti i poručuje kako bi se metoda tajnog elektronskog «njuškanja» po privatnim datotekama primjenjivala samo u iznimnim slučajevima, a takvih bi – navodno – godišnje bilo najviše pet ili deset.

Vlastima, uostalom, na raspolaganju stoje i druge mogućnosti kompjutorske racije. Šef Saveznog zavoda za kriminalistiku Jörg Ziercke ukazuje na sve veće značenje interneta u pripremi zločina: «Policija mora ići ukorak s tehničkim napretkom počinitelja i ne smije dopustiti da zločinci osvoje virtualni svijet kao zaštićeni prostor. Ti su nam instrumenti potrebni naročito radi otkrivanja mreža na područjima terorizma, organiziranog kriminala, dječje pornografije, gospodarskog kriminala, te trgovine ljudima i oružjem.»

Zavidni pogled na druge europske zemlje

Savezni zavod za kriminalistiku ne zanimaju liječničke dijagnoze, ljubavna pisma ili dnevnici, odgovorilo je Ministarstvo unutarnjih poslova u Berlinu na zabrinuti upit Kluba socijaldemokratskih zastupnika u Bundestagu. Čini se da je Savezni ured za kriminalistiku zavidan drugim europskim zemljama poput Španjolske, Letonije, Rumunjske, Slovenije ili Cipra, gdje su kompjutorske premetačine putem interneta već dozvoljene.

Hoće li do toga u Njemačkoj ikada doći ovisi o predstojećoj sudskoj odluci. Parlament Sjevernog Porajnja i Vestfalije je, naime, već jednom istrčao pred rudo i obavještajcima u službi pokrajine izdao dozvolu za online pretrage. O njezinoj valjanosti će u listopadu odlučivati Savezni ustavni sud. Nakon toga će i Savezna vlada u Berlinu biti pametnija i bolje znati što se prema Ustavu smije, a što ne.