1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Dovoljno novca za novu vanjsku politiku?

Vanjska politika u kriznim vremenima zauzima posebno mjesto, kako u javnim raspravama tako i u Bundestagu i to sa svim popratnim posljedicama. Ili? To se u svom komentaru pita Dagmar Engel.

U dosadašnjim raspravama oko budžeta, još se nikada nije toliko govorilo o vanjskoj politici kao što je bio slučaj na prvom čitanju nacrta budžeta za slijedeću godinu. Čak i prije rasprave o budžetima ministarstava koja nemaju direktnu vezu s vanjskom politikom se govorilo o ovoj temi. Onima koji su početkom godine zahtijevali jednu aktivniju njemačku vanjsku politiku, (predsjednik Njemačke, savezni ministar vanjskih poslova te savezna ministrica obrane) moglo bi se sada odati priznanje i reći im: „Misija završena, cilj postignut!“.

Osim stranke Ljevice koja je kao i uvijek bila protiv, više angažmana u vanjskoj politici su tražili svi drugi – stranke Unije CDU I CSU, SPD kao i stranka Zeleni. Oni su isto tako bili i za to da diplomatska sredstva i dalje igraju glavnu ulogu u traženju rješenja sukoba, ali i da se ostane kod pritiska sankcijama na Rusiju zu dogovor sa svim euopskim partnerima. Nadalje, većina je bila i za to da se Kurdima na sjeveru Iraka pošalje oružje iz zaliha Bundeswehra. Svi, ali doista svi, su bili i zato da Njemačka pruži sveobuhvatnu humanitarnu pomoć.

Premalo prepoznatljivosti

Iskustvo je pokazalo da humanitarna pomoć košta ipak više od planiranog. Prošle godine je iz budžeta izdvojeno dodatnih 240 milijuna za humanitarnu pomoć i za očekivati je da će i ove godine u te svrhe otići više novca od planiranog. Za slijedeću godinu je planirana 303 milijuna eura – što je premalo kao što je već sada jasno.

Aktivnija vanjska politika, preuzimanje više odgovornosti i pružanje humanitarne pomoći – sve to za isti novac? Važno je spomenuti da budžet ministarstva odbrane nije povećan – iako bi to bilo za očekivati obzirom na sukob u Ukrajini kao i obzirom na sudjelovanje Njemačke u novim, specijalnim postrojbama NATO-a za brzo djelovanje te činjenice da se Bundeswehr mora više okrenuti pitanjima obrane zemlje. No, nadležna ministrica je već u svakom slučaju najavila kraj ove vrste skromnosti te da bi ministarstvo obrane već od 2016. godine trebalo dobiti malo više novca.

Za poboljšanje situacije još ima vremena

Od Ministarstva vanjskih poslova se očekuje da za manje novca obavi više posla – budžet mu je smanjen za šest posto. No, kao i uvijek, i sada će vrijediti staro načelo koje kaže da što stoji u prvom čitanju nacrta budžeta u Bundestagu, na kraju ipak promijeni i ispadne drugačije. U tom smislu, za korekcije i poboljšanja se još uvijek ima vremena.

Međutim, iznad svega lebdi jedan broj, a to je tzv. crna nula, uravnoteženi budžet, san svakog ministra financija. To znači: što se više izdvoji za aktivniju vanjsku politiku i humanitarnu pomoć, bit će manje sredstava za druge. Smije li poljoprivreda i prehrana zato dobiti manje sredstava? Ili pak područje zdravstva ili rada i socijalne skrbi? O budžetu će se glasati u studenom. Međunarodne krize do tada neće biti riješene. Nadajmo se da to tada neće nestati ni novi interesi prema njemačkoj vanjskoj politici.