1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Dosta tajnih igrica u Europskoj središnjoj banci?

U Europskoj središnjoj banci ponekad se oštro svađaju. Posljednji put je sporan bio otkup državnih obveznica prezaduženih zemalja. No protokoli tih sjednica su tajni. I takvi ostaju 30 godina. To bi se moglo promijeniti.

The headquarters of the European Central Bank (ECB) is pictured in Frankfurt am Main, western Germany, on September 6, 2012. The European Central Bank decided to leave its main refinancing rate at a historic low of 0.75 percent, as it mulls other ways to combat the eurozone debt crisis. AFP PHOTO / JOHANNES EISELE (Photo credit should read JOHANNES EISELE/AFP/GettyImages)

EZB Hauptquartier in Frankfurt

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi očito razmatra mogućnost da tajni protokoli sjednica Upravnog vijeća ove banke budu dostupni javnosti. Tako su barem izvijestile njemačke novine Süddeutsche Zeitung. Kod drugih središnjih banaka kao što su američki Fed ili britanska Bank of England, ova se praksa primjenjuje već dugo. One protokole sa svojih sjednica objavljuju u roku od nekoliko tjedana. U ECB-u je objava ovakvih dokumenata dozvoljena - nakon 30 godina.

Razlog za to leži u posebnom položaju u kojem se nalazi ECB. "Rasprave u ECB-u sigurno su teže, jer se tamo diskutira o različitim nacionalnim interesima", kaže direktor Instituta za bankovno poslovanje Sveučilišta u Kölnu Thomas Hartmann-Wendels. "U nekoj središnjoj banci koja predstavlja samo jednu državu, to nije slučaj."

Mario Draghi

On je navodno za objavljivanje: Mario Draghi

Da bi glasovali kao Europljani

Stoga je 1998. godine, kad je utemeljena Europska središnja banka, odlučeno da protokoli sjednica Upravnog vijeća ne mogu biti objavljeni 30 godina. Time se htjelo zaštiti članove Vijeća. Da se u Vijeću ne moraju ponašati isključivo kao predstavnici interesa svojih nacionalnih država, već da odluke o kamatnim stopama mogu donositi kao neovisni Europljani. Jörg Krämer je financijski stručnjak i jedan od čelnih ljudi "Comerzbanke" i on objašnjava zbog čega je tada bila donesena takva odluka: "Tako se htjelo osigurati da se predstavnike pojedinih nacionalnih središnjih banaka kod kuće ne postavlja na stup srama, ukoliko bi na sjednici Vijeća ECB-a donijeli odluke koje su bile u europskom interesu ali možda nisu bile u skladu s pojedinačnim interesima njegove zemlje."

Krämer smatra kako danas ovaj argument više ne drži vodu. Središnja banka se promijenila i njezin jedini zadatak nije više samo određivanje referentnih kamatnih stopa za eurozonu: "Ona u međuvremenu, tiskanjem novca, dijelom više praktički financira državne izdatke perifernih zemalja. Zbog toga nacionalne središnje banke u Vijeću ECB-a sve više predstavljaju i svoje nacionalne interese. A kad je to tako, onda javnost ima i pravo znati tko što zastupa i s kakvim argumentima."

Jens Weidmann

"Ne može se njega ušutkati." Jens Weidmann

Pravo građana na informaciju

Posljednja velika svađa u Vijeću ECB-a se vodila oko odluke treba li ponovno kupovati državne obveznice prezaduženih zemalja. Šef ECB-a Draghi je nakon sjednice kazao kako je tijekom glasovanja samo jedan član bio protiv. Nije rekao o komu se radilo, iako je bilo jasno da je onaj koji je glasovao protiv bio šef njemačke središnje banke (Deutsche Bundesbank) Jens Weidmann.

Dok neki stručnjaci vjeruju da iza ideje da se objave rasprave sa sjednica Vijeća stoji namjera da se ušutka njemačkog predstavnika, Jörg Krämer se s time ne slaže: "Nećete njega (Jensa Weidmanna) ušutkati. Baš naprotiv: svatko u protokolu može poslije pročitati kakvo je stajalište zastupala koja središnja banka." On ukazuje na to da je Njemačka središnja banka nakon te sjednice čak objavila priopćenje za javnost.

"Stručnjaci ionako imaju sasvim jasan osjećaj za to, kakve se diskusije tamo vode. Ali radi se o tomu da se informiraju građani. Zbog toga mi se namjera da se objavljuju protokoli čini dobrom idejom", kaže Krämer.

ECB se još o tomu nije službeno izjasnio. Njegov glasnogovornik je objasnio da takvu odluku mora donijeti samo Vijeće ECB-a i to jednostavnom većinom.

Preporuka uredništva