1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Donatorska konferencija EU-a za Srbiju i BiH

Europska komisija, Francuska i Slovenija bit će suorganizatori donatorske konferencije čiji će cilj biti prikupljanje dodatnih sredstava za pomoć BiH i Srbiji u obnovi i oporavku poslije katastrofalnih poplava.

EU će, pored novca iz svojih namjenskih fondova, u Bruxellesu 16. srpnja organizirati i međunarodnu donatorsku konferenciju s ciljem prikupljanja dodatnih sredstava za obnovu infrastrukture i pomoć milijunima pogođenih u BiH i Srbiji tijekom prošlomjesečnih poplava u regiji. Dogovor o donatorskoj konferenciji objavio je povjerenik za proširenje EU-a, Štefan Füle koji sudjeluje na sastanku Vijeća ministra vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu.

„Na sastanku Savjeta vlade Francuske, Slovenije i Europska komisije najavile su da će 16. srpnja organizirati donatorsku konferenciju na koju smo pozvali mnoge donatorske zemlje kao i međunarodne financijske institucije. Prije ove važne konferencije bitno je predstaviti izvještaje o procjeni štete na kojima EU, UN i Svjetska banka rade zajedno s BiH i Srbijom. Uvjeren sam da ćemo na osnovu tih izveštaja biti u prilici prikupiti dodatna sredstva. Želio bih uvjeriti građane BiH i Srbije, kao dvije zemlje koje su najviše pogođene, da koliki god budžet bude bio potreban i kakve god instrumente morali upotrijebiti. EU će ih upotrijebiti u cilju kratkoročne i dugoročne sanacije posljedica šteta od poplava“, poručio je on.

U Europskoj komisiji procjenjuju da su preko tri milijuna građana, posredno ili neposredno, bili pogođeni posljedicama prošlomjesečnih poplava u regiji, kao i da su kuće, škole i bolnice teško oštećene. Upozorava se i na činjenicu da će posljedice ovih polava imati učinka kako na dugoročni društveno ekonomski razvoj BiH i Srbije, tako i na mogućnost dalje konsolidacije reformskog procesa u obje zemlje koje su na eurointegracijskom putu.

Poplave

Poplave su uništile egzistencije stotina tisuća ljudi

BiH i Srbija ne mogu same sanirati posljedice poplava

Iz EU poručuju da je zbog što kvalitetnije pripreme donatorske konferencije neophodno što brže i preciznije izraditi izvještaje o procjeni štete nastale tijekom poplava. U Bruxellesu je već naglašeno da ni BiH ni Srbija nemaju dovoljno kapaciteta niti resursa da bi se same suočile sa posljedicama jednih od, kako se ocjenjuje, najtežih poplava ikada koje su pogodile ovu regiju. Europska komisija je zato već iz prethodnog budžeta predpristupnih fondova (IPA) osigurala 65 milijuna eura pomoći za BiH i Srbiju, kao zemlje u eurointegracijskom procesu. Od ovog novca 3 milijuna eura je upućeno odmah preko Crvenog križa i to najugroženijima u obje zemlje, kako bi se odgovorilo na njihove trenutne potrebe u hrani, lijekovima i smještaju:

“Preostalih 62 milijuna eura bit će namjenjeni za kratkoročnu i srednjoročnu rekonstrukciju i pomoć pogođenim područjima. Ovaj novac je preusmjeren iz prethodnih programa u okviru Instrumenta predpristupne pomoći (IPA) i bit će na raspolaganju do lipnja. Obuhvatit će pomoć u obnovi javne infrastrukture, kao i osnovna sredstva namjenjena poduzećima i seoskim imanjima kako bi nastavili svoje aktivnosti”, poručili su iz Europske komisije.

Europsko povjerenstvo za proširenje planira iz novog IPA programa (2014-2020.) osigurati dodatna sredstva u svrhu podrške oštećenoj infrastrukturi u BiH i Srbiji, ali i za prevenciju mogućih poplava u budućnosti, kao i jačanje mehanizma civilne zaštite u slučaju prirodnih katastrofa u regiji.

“ Dodatno ovim mjerama, EU može ponuditi pomoć i preko Fonda solidarnosti. Srbija će tom prilikom biti tretirana kao zemlja članica. Sada je na njenim vlastima da predstave procjenu štete, a na nama da brzo razmotrimo taj zahtev“, poručio je predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso.

U EU kažu da u roku od 10 tjedana od poplava očekuju vjerodostojne podatke o nastaloj šteti, na osnovu kojih bi Europski savjet i Europski parlament mogli odlučiti o nadoknadi iz Fonda za solidarnost, osnovanog upravo u cilju podrške zemljama članicama koje su pretrpjele neku od prirodnih katastrofa. Taj novac, bar prvi dio, bi najranije na jesen mogao biti proslijeđen iz EU-a pogođenim zemaljama. Srbija se prema razmjerama štete, za koju je već procjenjeno da je veća od 0,6 posto bruto društvenog proizvoda zemlje ( što u slučaju Srbije iznosi 175 milijuna eura), ali i statusom kanadidata za članstvo u EU, „kvalificirala“ za djelomičnu nadoknadu iz europskog Fonda za solidarnost. Iskustva drugih europskih zemalja, koja su zbog prirodnih katastrofa na svom teritoriju koristili novac ovog europskog Fonda govore kako se može očekivati nadoknada od 5 do 10 posto ukupno prijavljene štete. Istodobno iz Bruxellesa poručuju da BiH, i bez ogromnih razaranja tijekom poplave, ne može podnijeti zahtjev europskom Fondu solidarnosti zbog nedovoljnog napretka na svom europskom putu. U slučaju BiH će se, osim IPA fondova i najavljene donatorske konferencije, razmatrati i posebni načini i specifični europski programi za pomoć u obnovi poplavljenog područja, kao što su oni za uklanjanje mina koje su, uslijed poplava i klizišta, ponovo postale prijetnjom za sigurnost građana i objekata.

Preporuka uredništva