1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Donald Trump pokazuje Kini mišiće

Imenovanjem Petera Navarra za glavnog savjetnika u vezi s trgovinskim pitanjima novoizabrani američki predsjednik daje još jedan jasan znak svoje buduće politike.

Vanjska i trgovinska politika Donalda Trumpa poprima sve jasnije obrise. Ne samo zbog imenovanja savjetnika i ministara koji su prijateljski nastrojeni prema Rusiji ili kritički prema Kini. I predizborne najave budućeg američkog predsjednika kako razmišlja o uvođenju kaznenih carina na uvoznu robu iz Kine ne djeluju kao puka prijetnja. Jer primjeri iz prošlosti pokazuju da su američki predsjednici u stanju uvesti kaznene carine i bez podrške Kongresa.

Zakonima kao što su „Trading with the Enemy Act” iz 1917. godine "Trade Expansion Act” iz 1962. ili "International Emergency Economic Powers Act” iz 1977. godine, još prije Donalda Trumpa američki predsjednici su svoje trgovačke partnere stavljali pod snažan pritisak.

Tako i imenovanje Petera Navarra - jednog od autora Trumpovog gospodarsko-političkog izbornog programa – za šefa novoformiranog Nacionalnog trgovinskog vijeća u Bijeloj kući djeluje kao još jedan znak da se Trump ne šali kada Kini hoće pokazati gospodarske i geostrateške granice.

Prof. Thomas Jäger Internationale Politik Universität Köln (privat)

Thomas Jäger

I za kelnskog politologa Thomasa Jägera taj izbor je još jedan znak da Donald Trump za vrijeme svog predsjednikovanja želi u potpunosti reformirati dosadašnji vanjskopolitički i trgovinski kurs SAD-a. "Imenovanje upravo pokazuje smjer koji smo do sada samo naslućivali: naime da Donald Trump, za razliku od njemačke kancelarke Angele Merkel, slijedi drugačiji politički stil – ne želi se prilagođavati situaciji, već ju želi stvarati.”

„Smrt zbog Kine"

Sa savjetnicima kao što je profesor ekonomije Navarro - autor knjiga „Smrt zbog Kine" ili „Predstojeći kineski ratovi" – koji je poznat kao oštar kritičar Kine, Trump se zalaže za politiku koja će pokazati snagu. Jer vodstvo u Pekingu je pod pritiskom od kako je gospodarski rast vidno oslabio, kada gospodarstvu predstoje velike reforme i kada još uvijek nije pronađeno rješenje za velika dugovanja državnih kompanija i pokrajinskih vlada.

Stručnjaci se slažu da je kinesko vodstvo prinuđeno na gospodarski rast veći od šest posto, kako bi se održalo raspoloženje među stanovnicima i kako bi se sačuvao socijalni mir. Pojedini ekonomisti taj problem umanjuju, drugi ga ocjenjuju većim.

USA Peter Navarro Professor Universität von Kalifornien (Imago/Zumapress)

Peter Navarro

Gospodarski rast je 2015. godine smanjen na 6,9 posto, dok se za 2016. procjenjuje da će iznositi 6,5 posto. A to je glavni problem, smatra Mikko Huotari iz berlinskog Mercator instituta za kineske studije (MERICS): „Državno i partijsko vodstvo je pod ogromnim pritiskom, jer strukturne promjene donose nevjerojatne probleme kineskom gospodarstvu. Ciljevi za gospodarski rast su doduše postignuti ove godine, ali mora se postaviti pitanje: uz koju cijenu?" Hitno potrebne strukturne reforme nisu provedene, već je stabilizacija gospodarstva postignuta gigantskim novim zaduženjima. Dugovi kompanija tako nastavljaju rasti, što dovodi do masovnih problema s financijama", kaže Huotari.

Država je u posljednjih osamnaest mjeseci morala snažno intervenirati kako bi se stabilizirao rast i vodstvo je sada pod velikim pritiskom: „Trgovinski rat zato bi bio krajnje nepoželjan."

Donositelji odluka u SAD-u to znaju i sada bi mogli iskoristiti probleme Kine, smatra stručnjak za Ameriku Thomas Jäger: „Vremena suzdržanosti u odnosu na Kinu kao da su prošla i izgleda da će Kina biti pod sve većim pritiskom. SAD je spreman redefinirati svoju politiku prema Rusiji i pridobiti ju kao saveznika protiv Kine." Prednost toga je da SAD time može zadržati saveznike u pojasu Pacifika. „To je velik ekonomski i politički pritisak na Kinu, koja od SAD-a nastoji preuzeti vodeću ulogu", naglašava Jäger.

Kinesko vodstvo pod pritiskom

I stručnjak za trgovinska pitanja Heribert Dieter iz berlinske Zaklade za znanost i politiku vjeruje da u trgovinskom sporu koji se nazire mogu više izgubiti Kinezi. „Komunističkoj partiji je potreban pozitivan gospodarski razvoj, kako bi zadržala legitimnost među stanovništvom. Zato mislim da bi cijena spora bila vrlo visoka za Kinu i da vodstvo u Kini uopće nema interesa ulaziti u njega."

Dr. Heribert Dieter Stiftung Wissenschaft und Politik (H. Dieter)

Heribert Dieter

Dieter ocjenjuje da je mala mogućnost da Kinezi, u slučaju eskalacije trgovinskog spora s SAD-om, masovno na tržište počnu izbacivati američke državne obveznice. Doduše, Kina je posljednjih mjeseci znatno smanjila količinu tih obveznica, tako da je u međuvremenu Japan postao najveći inozemni vjerovnik SAD-a. Ipak, Kinezi još uvijek raspolažu američkim obveznicama u vrijednosti većoj od bilijun dolara.

„Rizik trgovinskog rata s Kinom osjetile bi i Sjedinjene Države, ali mislim da nije održiv argument, koji se stalno ponavlja: kako bi Kinezi mogli prodati američke državne obveznice. Jer u tom slučaju Kinezi bi bili snažno pogođeni padom cijena obveznica, čime bi uništili i vlastiti novac", naglašava Dieter.

Sklanjanje kapitala kao dokaz nepovjerenja

Nervozu Komunističke partije u Pekingu povećava i odljev kapitala iz Kine vrijednog nekoliko milijardi dolara, kaže Mikko Huotari. „Krajem listopada imali smo neobičnu sjednicu Stalnog odbora Politbiroa koji je razmatrao upravo ta pitanja: financijsku stabilnost i odljev kapitala." To je znak koliko ozbiljno državno vodstvo pristupa toj temi. „Od tada smo vidjeli čitav niz mjera, koje za cilj imaju ograničavanje odljeva kapitala."

Stručnjak za trgovinska pitanja Heribert Dieter zaključuje: „To je ništa drugo nego dokaz nepovjerenja. Vlasnici novac radije drže u inozemstvu nego u Kini i u skladu s tim imaju malo povjerenja u pozitivan gospodarski razvoj u Kini. I to je veći problem za Kinu nego što je za Sjedinjene Američke Države."

Preporuka uredništva