1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Dolaze još toplije godine

"Science", znanstveni časopis koji je gotovo Biblija za britansku, ali i svjetsku znanost objavio je članak znanstvenika iz Extera koji su razradili novi model proračuna klime u budućnosti.

default

Hoćemo li takve prizore vidjeti i u Europi?

Prema njihovim rezultatima, spremaju se nove vruće godine, čak i toplije nego do sada rekordna godina 1998.

Doug Smith i drugi znanstvenici Hadley Centre iz Extera, autori su modela kojeg su nazvali "DePresSys" - Decadel Climate Prediction System; Sustav za dekadno predviđanje klime i kojim tvrde kako su postigli za trećinu veću preciznost predviđanja razvoja klime nego dosadašnjim metodama. Kratko rečeno: dosad su znanstvenici pokušavali predvidjeti razvoj iz gomile podataka o svim do sada poznatim faktorima za koje se zna kako utječu na klimu, poput podataka emisiji takvih plinova, koncentraciji čestica u zraku ali i o sunčevoj aktivnosti. Britanski znanstvenici su pak razradili sustav koji je sličniji programu kakav se primjenjuje za običnu vremensku prognozu ali u njihovom programu postoji jedna važna novina: oscilacije temperature oceana.

Oceani itekako utiču na klimu

Svatko zna kako more "pamti" temperaturu duže nego zrak - konačno, zato je na moru ugodnije na jesen nego na proljeće. Isto tako, poznato je kako dva najveća oceana - Tihi i Atlantski imaju vlastite oscilacije temperatura koje traju od 30 do 50 godina i da su i te oscilacije povezane sa razdobljima suše u Africi i snažnih oluja na Karibima. Utoliko je i Joachen Marotzke, član uprave Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, oduševljen: "To je prava prekretnica: moram priznati - sa zavišću ili bez nje - kako su ti znanstvenici daleko ispred nas."

Istraživački tim oko Doug Smitha je provjeravao svoj model retrogradno - dakle trebao je izračunati promjene klime za koje zna kako su se dogodile i pokazao je zavidan stupanj točnosti. Utoliko svakako treba uzeti ozbiljno predviđanje kako nam predstoji čitava serija toplijih godina i kako kako će prosječna temperatura 2014. biti za 0,1 do 0,5 stupnjeva viša nego što je bila 2004. Iako se to ne čini mnogo, Joachen Marotzke objašnjava: "Najbolje mjerilo su ledena doba. Danas je u globalnom prosjeku otprilike 5 stupnjeva toplije nego za vrijeme posljednjeg ledenog doba. Ako sad te podatke produžimo na 100 godina, to su već 2,5 stupnja - i to je polovica od promjene do ledenog doba."

Prognozu treba uzeti ozbiljno - ali mora se i dalje istraživatiNajnovije satelitske slike doista pokazuju kako su mnoga jezera Sibira i Sjevernoistočni prolaz bez leda - prošlog kolovoza su još bili zamrznuti. Ali baš kao što je profesor Marotzke oduševljen - konačno, njegova specijalost su upravo mora i oceani, tako i na istom institutu u Hamburgu ima i drugačijih mišljenja: njegov kolega Erich Roeckner doduše priznaje kako je to važan prvi korak - ali kako nema riječi o tome kako smo konačno dobili pouzdano sredstvo za prognozu. Jer profesor Roeckner se bavi atmosferom - i već kod razmjerno jednostavnog pitanja, da li će za dva tjedna padati kiša i najsnažnija računala planete moraju dobrano zaposliti svoje čipove kako bi došli do približnog rezultata. Jer čak da sada i zanemarimo sunčana zračenja i vanjske uticaje, sama atomosfera nije homogena iako je međusobno povezana na beskonačno složen način - poznato je apsurdno pitanje, da li treptaj krila jednog leptira u Aziji može uzrokovati hurikan u Srednjoj Americi. Utoliko je to i jedini ozbiljni prigovor britanskim istraživačima: baš kao ni atmosfera, niti oceani nisu homogeni. A o morima zna još puno premalo - kako doista oscilira njihova temperatura i što se nalazi duboko ispod površine.