Dolaze još toplije godine

Prema njihovim rezultatima, spremaju se nove vruće godine, čak i toplije nego do sada rekordna godina 1998.

Doug Smith i drugi znanstvenici Hadley Centre iz Extera, autori su modela kojeg su nazvali "DePresSys" - Decadel Climate Prediction System; Sustav za dekadno predviđanje klime i kojim tvrde kako su postigli za trećinu veću preciznost predviđanja razvoja klime nego dosadašnjim metodama. Kratko rečeno: dosad su znanstvenici pokušavali predvidjeti razvoj iz gomile podataka o svim do sada poznatim faktorima za koje se zna kako utječu na klimu, poput podataka emisiji takvih plinova, koncentraciji čestica u zraku ali i o sunčevoj aktivnosti. Britanski znanstvenici su pak razradili sustav koji je sličniji programu kakav se primjenjuje za običnu vremensku prognozu ali u njihovom programu postoji jedna važna novina: oscilacije temperature oceana.

Oceani itekako utiču na klimu

Svatko zna kako more "pamti" temperaturu duže nego zrak - konačno, zato je na moru ugodnije na jesen nego na proljeće. Isto tako, poznato je kako dva najveća oceana - Tihi i Atlantski imaju vlastite oscilacije temperatura koje traju od 30 do 50 godina i da su i te oscilacije povezane sa razdobljima suše u Africi i snažnih oluja na Karibima. Utoliko je i Joachen Marotzke, član uprave Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, oduševljen: "To je prava prekretnica: moram priznati - sa zavišću ili bez nje - kako su ti znanstvenici daleko ispred nas."

Istraživački tim oko Doug Smitha je provjeravao svoj model retrogradno - dakle trebao je izračunati promjene klime za koje zna kako su se dogodile i pokazao je zavidan stupanj točnosti. Utoliko svakako treba uzeti ozbiljno predviđanje kako nam predstoji čitava serija toplijih godina i kako kako će prosječna temperatura 2014. biti za 0,1 do 0,5 stupnjeva viša nego što je bila 2004. Iako se to ne čini mnogo, Joachen Marotzke objašnjava: "Najbolje mjerilo su ledena doba. Danas je u globalnom prosjeku otprilike 5 stupnjeva toplije nego za vrijeme posljednjeg ledenog doba. Ako sad te podatke produžimo na 100 godina, to su već 2,5 stupnja - i to je polovica od promjene do ledenog doba."

Prognozu treba uzeti ozbiljno - ali mora se i dalje istraživati

Najnovije satelitske slike doista pokazuju kako su mnoga jezera Sibira i Sjevernoistočni prolaz bez leda - prošlog kolovoza su još bili zamrznuti. Ali baš kao što je profesor Marotzke oduševljen - konačno, njegova specijalost su upravo mora i oceani, tako i na istom institutu u Hamburgu ima i drugačijih mišljenja: njegov kolega Erich Roeckner doduše priznaje kako je to važan prvi korak - ali kako nema riječi o tome kako smo konačno dobili pouzdano sredstvo za prognozu. Jer profesor Roeckner se bavi atmosferom - i već kod razmjerno jednostavnog pitanja, da li će za dva tjedna padati kiša i najsnažnija računala planete moraju dobrano zaposliti svoje čipove kako bi došli do približnog rezultata. Jer čak da sada i zanemarimo sunčana zračenja i vanjske uticaje, sama atomosfera nije homogena iako je međusobno povezana na beskonačno složen način - poznato je apsurdno pitanje, da li treptaj krila jednog leptira u Aziji može uzrokovati hurikan u Srednjoj Americi. Utoliko je to i jedini ozbiljni prigovor britanskim istraživačima: baš kao ni atmosfera, niti oceani nisu homogeni. A o morima zna još puno premalo - kako doista oscilira njihova temperatura i što se nalazi duboko ispod površine.