Dogovor uz kompromise

Od izbijanja dužničkih kriza, prije gotovo tri godine, pa sve do danas, čelnici zemalja članica Europske Unije u Bruxellesu su se sastali 22 puta. Iako najnoviji summit, koji je počeo u četvrtak uvečer (18.10.) protiče bez predznaka “povijesni”, “izvanredni” ili “krizni”, u središtu pozornosti europskih šefova država i vlada i dalje se nalaze pitanja jačanja gospodarsko-monetarne unije. Jedan od značajnih koraka u tom smjeru svakako je i stvaranje europske bankovne unije. Europska dvadeset sedmorica postigla su nakon cjelonoćnog sastanka  dogovor o tzv. jedinstvenoj “superviziji banaka”: “Evropsko vijeće pozvalo je na brz dogovor o zakonskom okviru, koji bi trebao biti postignut do 1. siječnja 2013. godine. Kada se to usuglasi, jedinstveni nadzorni mehanizam trebalo bi postati operativan tokom 2013.godine”, objasnio je predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompuy.

Nadzor 6.000  banaka eurozone od strane Europske središnje banke, koja bi pritom imala jasno odvojenu monetarnu i nadzornu ulogu, omogućit će direktnu pomoć za rekapitalizaciju posrnulih nacionalnih banaka bez da to ima utjecaja na rast nacionalnih državnih dugova. Mnogi ovaj korak ocjenjuju kao korak u smjeru “prekida začaranog kruga” koji je postojao između dužničkih kriza u bankarskom sektoru i gospodarstva samih država.

Francusko-njemačke razlike

Dogovor o jedinstvenom nadzoru banaka postignut je uz prethodno usuglašavanje stavova Njemačke i Francuske, čiji su lideri, Angela Merkel i Francois Hollande, pred početak summita u Bruxellesu održali bilateralni sastanak. Francuska se zalagala da po mogućnosti do kraja ove godine dođe do uspostavljanja bankarske supervizije, kako bi ugrožene banke što prije dobile direktan pristup europskim fondovima, dok se Njemačka, pomalo nervozna zbog ovakvih pozajmica, zauzimala za “promišljeniji” i duži proces odlučivanja, naglašavajući da je u pitanju kvaliteta, a ne brzina stvaranja europskog nadzora banaka. Ovo nije i jedina točka na listi različitih stavova Njemačke i Francuske. I po pitanju kontrola nacionalnih budžeta Njemačka se zalaže za imenovanje posebnog europskog komesara, dok Francuska, ali i neke druge članice EU, ne žele prepustiti kontrolu nad svojim financijama, ali se i protive promjeni europskog ustava, što bi bio slučaj ukoliko se prihvati njemački prijedlog. Ipak francuski predsjednik je bio optimističan. "Večeras vam mogu potvrditi da je najgore iza nas", rekao je Hollande. "Na pravom smo putu rješavanja problema koji predugo paraliziraju eurozonu i čine je ranjivom", dodao je.

Nada za Grčku

Tijekom summita europskih lidera također su se mogli čuti i pozivi na jačanje gospodarskog rasta, podršku poduzećima i jedinstvenom europskom tržištu, kako Europa ne bi zaostala za svojim partnerima na međunarodnoj gospodarskoj sceni. Riječi ohrabrenja upućene su i Ateni. Poslije izvještaja kojeg je podnio premijer Grčke o situaciji u zemlji i provođenju programa mjera štednje, europska dvadesetsedmorka pozdravila je odlučnost grčke vlade i napore grčkog naroda: “Istodobno očekujemo od Grčke nastavak budžetskih i reformama strukturne politike kao i njihovoj primjeni. To je neophodno kako bi ojačao privatni sektor i investicije i stvorio efikasniji državni sektor. To će omogućiti Grčkoj da krene u novi gospodarski rast i osiguranje budućnosti u eurozoni”, zaključio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy.

Čelnici EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, koji sudjeluje kao promatrač, nastavit će u petak summit raspravom o provedbi pakta za rast i zapošljavanje, koji je dogovoren na summitu u lipnju te donijeti zaključke o nekoliko vanjskopolitičkih pitanja.