1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Dobre vijesti iz Grčke

U borbi protiv krize grčka privreda pokazuje prve znakove oporavka. To daje nadu. Ali stručnjaci upozoravaju: još nisu uklonjeni svi problemi, a 2013. će biti posebno kritična pri ostvarivanju nužnih strukturnih reformi.

Već prošlog ljeta je Grčka usprkos dugogodišnje recesije zabilježila lagani rast proizvodnje, a nedavno je Udruga grčkih izvoznika (PSE) izvijestila o rekordnom porastu izvoza: 2012. godine su grčki poduzetnici po prvi puta izvezli robe u vrijednosti većoj od 24 milijarde eura. To čini 12 posto ukupnog bruto proizvoda zemlje. A popravlja se i opće raspoloženje među grčkim privrednicima: u prosincu 2012. je indeks poslovnog očekivanja privrednika iznenađujuće dosegao najvišu razinu u posljednje dvije godine.

Čovjek u Ateni kopa po kontejneru za smeće

Siromaštvo mnogih je jedna od posljedica konsolidacije državnog proračuna u Grčkoj

Angelos Tsakanikas, glavni analitičar atenskog ekonomskog instituta IOBE, smatra da su to sve pozitivni znakovi, ali upozorava da s optimizmom ne treba pretjerivati: "Najviša razina u zadnje dvije godine u Grčkoj znači da 20 posto anketiranih poduzetnika vjeruje da će se u budućnosti situacija popraviti. Pod pojmom optimizam se obično podrazumijeva nešto drugo. Ali ipak: prije dvije godine je samo 10 posto poduzetnika vjerovalo u bolju budućnost." Ključnu pozitivnu ulogu za poduzetnike međutim ima uvjerenje da je otklonjena opasnost od izlaska Grčke iz euro zone – u vrijeme kada se o tome raspravljalo mnogi su se bojali negativnih posljedica moguće promjene valute i nestanka bilo kakve sigurnosti u planiranju.

Svjetlo na kraju tunela

Da se stvari razvijaju na bolje uvjereni su i analitičati američke rejtinške agencije Standard & Poors. I oni su uvjereni da će Grčka ostati članicom euro zone i to

ocjenjuju kao pozitivan znak – prošlog prosinca je zemlji rejting podignut za šest stupnjeva na sadašnji "B minus" te sa stabilnim očekivanjima.

Ti znakovi polako vraćaju optimizam i građanima pa u Grčkoj sve više štediša ponovo povjerava čuvanje svog novca bankama – samo u prosincu su štedni ulozi porasli za četiri milijarde eura, a banke ove godine očekuju još oko 20 milijardi.

To su sve razlozi zbog kojih glavni analitičar Instituta IOBE smatra da bi 2013. mogla biti godina koja će označiti prekretnicu za Grčku: "Prošlogodišnji državni proračun je bio bolji od očekivanja i mi računamo da bi u prvom polugodištu ove, 2013. godine mogao biti ostvaren višak u tekućem proračunu – naravno bez da se u obzir uzimaju dugovi. To bi značilo prekretnicu", naglašava Angelos Tsakanikas. To međutim neće biti jednostavno ostvariti. Idućih tjedana će se u punoj mjeri početi osjećati posljedice mjera štednje koje su usvojene krajem prošle godine, od smanjenja plaća i mirovina pa sve do velikog povećanja poreza, a onda i cijena. "To je, ekonomski gledano, otrov za potražnju na domaćem tržištu, koja danas čini tri četvrtine ukupnog bruto proizvoda Grčke", naglašava atenski stručnjak.

Raspad socijalnog ustroja zemlje

Makis Andronopoulos, ekonomski analitičar i publicist, također smatra da ima pozitivnih pokazatelja, ali upozorava da je to samo jedna strana medalje, budući da se konsolidacija državnog proračuna i poboljšanje konkurentnosti grčke privrede ostvaruje na račun zaposlenih s prosječnim plaćama i onih socijalno slabijih. Po njegovom mišljenju je gubitak socijalne kohezije društva veći problem od neispunjenja pojedinih mjera štednje. "Protekle godine su plaće i socijalna davanja pali za više od deset posto, a poreska opterećenja su porasla za 18 posto." Ono što se s jedne strane pokazuje kao uspjeh u konsolidaciji proračuna s druge strane ima dramatične posljedice za ljude, naglašava Andronopoulos. Ali ukoliko se uspiju sačuvati socijalni mir i socijalna struktura, onda bi program štednje doista mogao uspjeti, smatra ovaj ekonomski stučnjak.

Grafiti u Ateni: nož i vilica napadaju policiju. Tekst glasi: Dajte novac za hranu,a ne za policijsku državu

Grafit u Ateni: "Dajte novac za hranu, a ne za policijsku državu"

Nako što je grčki program kupnje vlastitih državnih obveznica krajem prošle godine uspješno proveden, zemlje euro grupe su Grčkoj isplatile novu financijsku pomoć od 34 milijarde eura. Većina tog novca je namijenjena rekapitalizaciji banaka. Makis Andronopoulos naglašava da do sada vlada nije uspjela dobro objasniti ljudima za što je taj novac namijenjen: "Ljudi misle da će se taj novac preko banaka slijevati u njihove džepove. A to nije točno: tu se prije svega radi o stabilizaciji banaka", naglašava ekonomski stručnjak. Zbog toga je moguće da ljudi budu vrlo razočarani kada shvate da će mjere štednje za njih i dalje biti vrlo naporne. Tu istinu grčki su političari tek vrlo oprezno počeli iznositi u javnosti. "Mi smo smanjili brzinu kojom naš brod ide prema stijeni, ali nam još nije uspjelo promijeniti kurs broda", upozorio je nedavno grčki ministar financija Jannis Stournaras u parlamentu.