1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Dobre i loše strane ulaska u EU

Jedno od prvih poglavlja nad kojim će se obaviti screening koji prethodi pregovorima o pristupu Hrvatske Europskoj uniji odnosi se na područje kulturnih djelatnosti. Najžešći se pregovori očekuje oko poglavlja koja se tiču poljoprivrede ili vlasništva nad nekretninama, ali će se harmonizacija s europskim propisima nesumnjivo odraziti i na neke dijelove kulturne proizvodnje.

Hrvatsko tržište knjiga pretrpjet će velike promjene.

Hrvatsko tržište knjiga pretrpjet će velike promjene.

Osnovno je stajalište Europske unije da svaka država članica samostalno odlučuje o svojoj kulturnoj politici i strategijama te da se na to područje izravno nipošto ne utječe. Područje kulture ipak osjeća pozitivne, ali i negativne posljedice uključivanja u jedinstveno tržište.

Biškupić je optimist

Hrvatski ministar kulture Božo Biškupić potpuni je optimist kada je riječ o ulasku u EU te poručuje da ne očekuje nikakve negativne posljedice pregovora za područje kulture: «Mi smo ove godine uspjeli prilagoditi sve zakone. Ono što EU od nas traži je još usklađivanje Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakona o elektroničkim medijima, ali sve druge zakone Ministarstvo kulture već je uskladilo i za sljedeću godinu nismo ostavili ništa.»

Nina Obuljen iz zagrebačkoga Instituta za međunarodne odnose, pak, smatra da će se pregovori o ulasku Hrvatske u Uniju itekako odraziti i na uvjete kulturne proizvodnje: «Kultura nije nešto što se događa u bestežinskom prostoru. Cijelo će društvo, dakle, doživljavati promjene i samim tim će se mijenjati uvjeti u kojima rade i zarađuju svoje plaće djelatnici u kulturi – bilo da se radi o umjetnicima ili ljudima koji su neizravno zaposleni u kulturi.»

Zbog porezne reforme treba povesti računa o kulturi

Morat će se jako paziti kako će se neizbježna porezna reforma odraziti na ulaganja u kulturi, jer sada porezni sustav ima vrlo mali utjecaj na to područje, a neizbježna je i promjena sustava državnih potpora i subvencija. Zbog toga će najveće promjene, napominje Obuljen, zahvatiti tržište knjiga, jer, uz postojeći sustav potpora, neće opstati ni aktualna nulta stopa PDV-a na knjigu: «U sljedeće dvije do tri godine Hrvatska mora napraviti ozbiljnu i cjelovitu reformu svoje politike prema knjizi, početi voditi brigu o knjižarskoj mreži, stimulirati stvaralaštvo na druge načine i zaista početi tretirati tu djelatnost kao industriju i pomagati joj da živi na tržištu.»

Slovenska iskustva

Zbog ulasaka u Europsku uniju upravo je područje tržišta knjiga doživjelo najveće potrese u Hrvatskoj susjednoj Sloveniji. Europska komisija na tamošnju kulturnu politiku, doduše, nije izvršila neposredan pritisak, no kako ističe voditeljica Odjela za kulturnu politiku i europske poslove slovenskoga Ministarstva kulture Vesna Čopič, posrednih je utjecaja tijekom njihova pregovaračkog procesa ipak bilo i taj se posredni utjecaj u Sloveniji dogodio na nekoliko točaka: «Najbolniji je bio slučaj poreza na dodanu vrijednost za knjigu, nosače zvuka i slike. Zbog direktive EU-a o porezu na dodanu vrijednost Slovenija je bila prisiljena uvesti porez na knjige od 8,5 posto. To je za nas bio veliki problem koji pokušavamo riješiti ciljanim sufinanciranjem izdavaštva, nakladništva i knjižarske mreže», objasnila je Čopičeva.

Savjetnica u slovenskom ministarstvu kulture Nataša Goršek-Mencin upozorila je na još jedan problem: «Željeli smo uspostaviti neke kulturne elemente za audiovizualne djelatnosti. To znači da smo htjeli neke stvari definirati slovenskim jezikom, odnosno jezikom odrediti nacionalnu pripadnost nekoga audiovizualnog djela. Tu smo naišli na snažan otpor europske komisije koja je poručila kako se na temelju jezika ne smije davati prednost određenim djelatnostima.»

Otvaraju se fondovi

Goršek-Mencinova dodaje kako je to i danas bolna točka za slovenske neovisne producente koji bi u programskim kvotama za – primjerice – televiziju rado vidjeli onu koja se odnosi na «slovensku» produkciju. Ipak – kako komentiraju u slovenskom Ministarstvu kulture – prevladavaju pozitivni učinci: otvorili su im se razni predpristupni, a zatim i članski fondovi, a međunarodna suradnja dobila je nove poticaje. Drugim riječima, najpametnije je prihvatiti stroge uvjete europskog poslovanja, ali i iskoristi sve mogućnosti: «To bi bila dobitna kombinacija s tim da svaki njihov prijedlog treba pažljivo pročitati i pritom paziti na svoje interese. Ponekad je prijedlog vrlo nepovoljan, međutim ipak znamo da smo na području pogađanja pa uvijek postoji mogućnost da se ispregovara daleko bolja pogodba. Na području kulture, zbog zaštite svojega jezika i kulturne raznolikosti, svaki prijedlog treba pročitati dvaput», zaključila je Goršek-Mencinova. Prijedloge će se, sigurni smo, čitati i više od dva puta, a o njima pregovarati i puno duže.