1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici

Bosanski Srbi Vujadin Popović i Ljubiša Beara su prvi optuženici u povijesti Haškog tribunala koji su pravomoćno, to jest definitivno osuđeni za zločin genocida u Srebrenici.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je većinu presuda koje je prije četiri godine izreklo Raspravno vijeće na kraju suđenja oficirima Vojske Republike Srpske optuženim za zločine u Srebrenici. Načelnicima sigurnosti Drinskog korpusa i Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Popoviću i Beari potvrđena je u petak (30.01.) kazna doživotnog zatvora, tako da će oni biti zabilježeni u povijesti ovog suda kao prvi kojima je izrečena konačna kazna za genocid.

Po optužnici za genocid pred Haškim tribunalom osuđen je još jedino bivši zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić. Njemu je prije više od desetljeća, 2004. godine, izrečena kazna od 35 godina zatvora, ali za pomaganje i podržavanje genocida, a ne za sam genocid.

Pod istom kvalifikacijom - pomaganja i podržavanja genocida – i isto tolika kazna – 35 godina zatvora – izrečena je u prvostupanjskom postupku, a danas (30.01.) potvrđena pred Žalbenim vijećem, i načelniku sigurnosti Zvorničke brigade VRS Dragi Nikoliću.

Vujadin Popović

Vujadin Popović

Genocid i drugi zločini

Radivoju Miletiću, koji je u vrijeme srebreničkog masakra bio načelnik za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba VRS, na čijem čelu je bio Ratko Mladić, prvostupanjska kazna od 19 godina smanjena je na 18 godina zatvora. Nije osuđen za genocid ili pomaganje genocida, nego za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio trajno protjerivanje Bošnjaka iz Srebrenice i Žepe. General Miletić je prema konstataciji sudaca i Raspravnog i Žalbenog vijeća pisao poznatu Direktivu 7, koju je potpisao Radovan Karadžić, i po kojoj u srebreničkoj enklavi život bošnjačkog stanovništva treba učiniti nepodnošljivim i prinuditi ga na iseljavanje.

Zapovjednik Zvorničke brigade Vinko Pandurević je za zločine protiv čovječnosti, to jest za pomaganje i podržavanje ubojstava, progona i prisilnog premještanja nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine osuđen na 13 godina zatvora i ta kazna mu je danas potvrđena. U njegovom slučaju Raspravno vijeće je kao olakšavajuću okolnost prihvatilo da je on, ne poštujući stavove nadređenih, otvorio koridor kroz koji su 16. i 17. srpnja 1995. godine tisuće Bošnjaka prešlo na teritorij pod kontrolom Armije BiH.

Više od četiri godine žalbenog postupka

Više od četiri godine su prošle kako je ovo suđenje završeno u prvostupanjskom postupku. Uz presude ovoj petorici bivših časnika Vojske Republike Srpske, u lipnju 2010. godine, izrečena je kazna od 17 godina zatvora Ljubomiru Borovčaninu, šefu policijskih snaga koje su sudjelovale u srebreničkoj operaciji VRS. Pošto se nije žalio, presuda mu je postala pravomoćna, i on sada izdržava kaznu u zatvoru u Danskoj. Kao sedmi optuženik u ovom procesu, na pet godina je osuđen i Milan Gvero, pomoćnik Ratka Mladića za moral i vjerska pitanja. On je umro dok je trajao žalbeni postupak, tako da je prvostupanjska presuda u njegovom predmetu postala konačna.

Ljubiša Beara (desno)

Ljubiša Beara (desno)

Vijeće je zato donijelo danas konačnu presudu za samo petoricu optuženih. Desetodnevna žalbena rasprava održana je prije nešto više od godinu dana, u prosincu 2013. Zastupnici tužbe su zahtijevali da se dvojica prvooptuženih – načelnici sigurnosti Drinskog Korpusa i Glavnog štaba VRS, Popović i Beara – mada im je već izrečena najteža kazna po statutu Haškog tribunala, osude i za dodatna kaznena djela, a da se Nikoliću i Pandureviću kazne povećaju. Obrane sve petorice tražile su ukidanje ili znatno smanjivanje prvostupanjske presude.

Teza obrane Ljubiše Beare, na primjer, bila je da on ne može biti osuđen za genocid u Srebrenici, budući da ubojstvo 5.336 ljudi, koliko je 2010. navedeno u presudi, ne predstavlja ni jedan posto Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. To je, po Bearinoj obrani, nedovoljno i za zaključak i za dokaz o postojanju genocida. Takvu argumentaciju njegovih odvjetnika, pobija ne samo činjenica da je u Srebrenici ubijeno blizu 8.000 ljudi, od kojih je do sada identificirano više od 7.000, nego i presuda Međunarodnog suda pravde, najvišeg svjetskog suda, da su "snage bosanskih Srba u Srebrenici počinile genocid".

Četvorica bivših oficira VRS, koji su danas pravomoćno osuđeni, dobrovoljno su se predali Tribunalu 2005., dok je Beara uhićen godinu dana ranije. Pošto je suđenje okončano, a kazne pravomoćne, oni će uskoro iz pritvora u Sheveningenu, gdje su bili devet godina, biti prebačeni u zatvore u europskim zemljama i tu će služiti ostatak kazne. Blizu deset godina - u slučaju Beare 11 - provedenih u haškom pritvoru uračunato im je u odsluženje kazne. Pošto je Vinko Pandurević već izdržao dvije trećine 13-godišnje zatvorske kazne, što je rok nakon kojeg se, po propisima Tribunala, osuđenici mogu pustiti na slobodu, on će vjerojatno napustiti pritvor u Sheveningenu prije nego što bude prebačen u neki od europskih zatvora.

Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić (vidi se djelomice), Radivoje Miletić i Vinko Pandurević u sudnici.

Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Drago Nikolić (vidi se djelomice), Radivoje Miletić i Vinko Pandurević u sudnici.

Ostale optužnice za genocid

Današnjom presudom Žalbeno vijeće Haškog tribunala je u osnovi potvrdilo konstatacije Raspravnog vijeća da je u procesu protiv sedmorice bivših časnika vojske i policije Republike Srpske dokazano da su u Srebrenici počinjeni zločini, navedeni u optužnici. To su na prvom mjestu sudjelovanje u genocidu i pomaganje i podržavanje genocida, a uz to zločini protiv čovječnosti koji su okvalificirani kao ubojstva, surovo i nehumano postupanje prema civilima, progoni i istrjebljenja.

Podsjetimo, za genocid u Srebrenici osuđen je general Zdravko Tolimir, pomoćnik Ratka Mladića za obavještajno-sigurnosne poslove u Glavnom štabu VRS, ali u prvostupanjskom postupku, što znači da ta presuda nije konačna. Osuđeni Tolimir se na tu presudu žalio.

Na jesen će biti izrečena presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je optužen za dvostruki genocid: prvi u deset općina BiH počinjen od ožujka do studenoga 1992. i drugi u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Po istoj optužnici upravo traje i postupak protiv Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

Preporuka uredništva