1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Direktor "UniCredita" medu 10 najboljih

Gotovo isto što je govorila direktorica Medunarodne bankovne akademoje Silvia Wisniwski objavio je nedavno ugledni "Handelsblatt" iz Düsseldorfa kada je u seriji napisa povodom proširenja Europske Unije o bankama Srednje i Istocne Europe pisao o najvecoj Hrvatskoj, "Zagrebackoj Banci". Zapravo toliko je toga pozitivnog napisano u clanku "Zagrebacka Banka krece u ekspanziju" da možete pomisliti da je rijec o placenom oglasu. No baš kad rijec o toj banci vrijedi spomenuti i njenog kupca, talijanski UniCredito koji sa njemackim osigurvateljem "allianzom" ima 96,2 "Zagrebacke". Jer upravo direktor "UniCredita" 46-godišnji Alessandro Profumo - i najmladi direktor banke u Italiji - našao se na prestižnoj ljestvici, prema mišljenju njemackog "Manager Magazina", od deset najuspješnijih managera koji su svoja poduzeca izvukli gotovo sa ruba propasti na put uspjeha na kojima im svatko može pozavidjeti. Od kako je 1997. postao direktorom druge po velicini banke u Italiji, Profumo je na sebi svojstven nacin bio upravo spektakularno uspješan. Italija prije njega nije bila baš zemlja u kojoj se mazilo mušterije banaka - koji su morali izvlaciti brojeve za rep pred šalterima a za mijenjanje i deset dolara morali su donositi svoju putovnicu. Ali od kako je Rim pocetkom devedesetih privatizirao nekoc državni bankovni sektor, nitko nije tako dosljedno iskoristio prilike koje nudi liberalizacija kao Profumo.

Medu prvima što je ucinio ovaj - inace pasionirani ronilac - bilo je da se zahvalio starim državnim visokim bankovnim službenicima i zamijenio ih mladim i gladnim strucnjacima koje je uglavnom pokupio iz medunarodnih savjetodavnih tvrtki. Istovremeno je širio UniCredito tako da je pažljivo kupovao druge novcarske institucije i integrirao ih u vlastiti sustav. Ali i u takvom širenju leži zamka u koju upadnu mnogi - ali nije i Profumo: nikad nije zgrabio veci zalogaj nego što ga je mogao progutati. Tako je na primjer rizicnu avanturu fuzije sa španjolskim BBVA radije pustio da propadne nego je radije krenuo u kupovinu na Istoku. To je bio korak koji su nakon njega slijedili mnogi jer se pokazalo kako se itekako isplati: na primjer, 11% dobiti UniCredita vec danas potjece iz Poljske. No ništa nije bilo slucajno i Profumova mašinerija funkcionira sa fascinantnom preciznošcu. Ucešce vlastitog kapitala je 17% a dok na primjer njemacke banke od svakog eura koji zarade moraju odvojiti 70 centi za svoju birokraciju i upravni aparat, kod UniCredita je to tek 55 centi. A i u Frankfurtu nebi trebali olako zaboraviti prijetnju Profuma kada je svojevremeno Deutsche Bank uklanjao iz kruga dionicara svoje banke; rekao im je - "za deset godina možda cemo vas kupiti". Nekoliko godina je vec prošlo - i kad se pogledaju sadašnji završni racuni Deutsche Bank i UniCredita - tu šali više nema mjesta.