1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Dionica Telekoma: od euforije do otrežnjenja

18. studenoga 1996. državna tvrtka Deutsche Telekom je izašla na burzu. Dionica je naglo rasla, ali je isto tako naglo i pala. 16.000 ulagača se smatralo prevarenima, pa se još uvijek sude s koncernom i traže odštetu.

Neće biti torte, svjećica i prigodnih govora, a sigurno nitko neće otvoriti ni bocu šampanjca - na današnju 20. godišnjicu puštanja u prodaju dionica Njemačkog Telekoma. Tadašnji ministar financija Theo Waigel je želio prikupiti što više novca od prodaje nekadašnjeg državnog poduzeća i zato je izlazak na burzu jednostavno pod svaku cijenu morao biti uspješan. Ondašnji šef Telekoma Ron Sommer ispunio je ministrovu želju: u do tada neviđenoj, masovnoj reklamnoj kampanji dionice Telekoma hvalilo se kao prave „narodne dionice".

Telekom je 50 milijuna eura potrošio na reklamu, a Sommer je uvjeravao ljude da ta dionica donosi bogatstvo: "Sve više Nijemaca se od dobrih štediša želi pretvoriti u spretne ulagače, jer im je premalo ostvariti najveću moguću sigurnost kod male dobiti."

Cilj: narodna dionica

"Do sada se za dionice moralo mukotrpno boriti. No to je oprečno politički i ekonomski poželjnom cilju da širi slojevi stanovništva sudjeluju u proizvodnom bogatstvu njemačkoga gospodarstva", objasnio je tada Ron Sommer. I uspjeh nije izostao: 1,9 milijuna malih ulagača kupilo je 713 milijuna dionica. Vladala je prava jagma - ministar Waigel je mogao prodati i pet puta više vrijednosnica nego što je bilo pušteno u promet. Na burzi je dionica Telekoma od početne vrijednosti od 28,50 maraka (preračunato: 14,57 eura) na kraju prvog dana već narasla na 33,90 maraka (16,94 eura). Prodaja prve emisije dionica, ukupno 26 posto temeljnog kapitala Telekoma, donijela je državi deset milijardi eura. A dionica je ne samo zadržala, nego još i povećala svoju vrijednost.

Ron Sommer führt 1996 die T-Aktie ein (AP)

Ron Sommer predstavlja 1996. godine dionice Telekoma, početna vrijednost 28,50 maraka

1999. je na tržište puštena druga emisija dionica po 39,50 eura. I one su rasprodane u rekordnom roku, a država je opet zaradila deset milijardi eura. 6. ožujka 2000. slavilo se na Frankfurtskoj burzi: dionica Telekoma je dosegla vrijednost od 104,90 eura. U bulevarskim novinama odmah su se za riječ javili mudri analitičari i prognozirali rast vrijednosti na 200 eura.

 Nastala je prava pomama. Mnogi ulagači su se zaduživali radi kupovine tih vrijednosnih papira. Onda je Telekom u ljeto 2000. izdao još jednu emisiju dionica s početnom cijenom od 66,50 eura. Država je opet zaradila: ovoga puta 13 milijardi eura. Inače, danas je još uvijek 32 posto Njemačkog Telekoma u državnom vlasništvu.

A onda je uslijedilo lagano otrežnjenje. Vrijednost dionice je počela padati. Mnogi mali dioničari se još i dan danas sude s Telekomom zbog navodnih krivih informacija u prospektu, zbog kojih su se odlučili na kupnju. Trenutačno 16.000 tužitelja traži odštetu od ukupno 80 milijuna eura. U SAD-u je sve išlo znatno brže: još 2005. je Telekom s američkim ulagačima koji su podigli tužbu sklopio pogodbu i isplatio im ukupno 120 milijuna dolara.

Uspjeh nakon lošeg početka

Naravno, kad sve prođe lako je biti pametan. Mada, i ranije je bilo naznaka koje su pozivale na oprez. Njemačka vlada je, doduše, privatizirala poštanske i telekomunikacijske usluge, no Ron Sommer je dobio gotovo nemoguć zadatak. On je trebao stvoriti uspješnu, modernu i konkurentnu privatnu tvrtku od bivšeg monopolista u državnom vlasništvu, s krutim strukturama, u kojem su bili uglavnom zaposleni državni službenici i uprava koja nije bila sklona inovacijama. To nije bilo moguće u kratkom roku. Osim toga, prihodi od prodaje dionica najvećim su dijelom otišli u državnu blagajnu, a nisu uloženi u Telekom.

Monitor na burzi u Düsseldorfu (14.6.2002.)

Monitor na burzi u Düsseldorfu (14.6.2002.), u trenutku kada je dionica pala na ispod 10 eura

A onda su nakon početne euforije uslijedili porazi. Zbog Sommerovih kupovina tvrtki u SAD-u Telekom je zapao u dugove, a vrijednost dionice je počela padati i zbog pogrešne strategije vodstva, preskupe kupovine takozvanih UMTS-licenci i skupog preuzimanja američkog ponuđača mobilnih telefonskih usluga VoiceStream, koji je danas uspješan pod imenom T-Mobile. U proljeće 2002. dionica Telekoma vrijedila je na burzi još samo 8,14 eura. Nakon toga je Ron Sommer morao otići sa čela koncerna.

No Telekom se uspio oporaviti, postao je učinkovitiji i fleksibilniji. Tvrtke kćeri u SAD-u su se pokrenule i bilježe uspjehe, dionica je opet premašila svoju početnu vrijednost. "Mi smo na vrlo dobrom putu", kaže šef Telekoma Timo Höttges i dodaje: "Ali uvijek može biti i bolje."

I tako će dionice Telekoma ući u povijest kao neuspješni pokušaj da se od Nijemaca sa štednim knjižicama stvori narod s portfeljima vrijednosnica. Mada, i za vrijeme najveće euforije na burzama dionice je posjedovalo samo šest milijuna Nijemaca.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic