1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Dilema Rusa u Latviji

Oni već desetljećima žive u Latviji, ali nemaju latvijsko državljanstvo. Riječ je o 300.000 stanovnika ruskog podrijetla. Jesu li oni diskriminirani?

Na glavnoj tržnici u Rigi nikoga ne zanima je li netko Rus ili Latvijac. Prodavačica cvijeća Ineta govori latvijski, njezina mušterija Ala odgovara na ruskom. Ineta kaže: "Kako izlazimo na kraj jedni s drugima? Normalno. Tu nema ničeg posebnog, zašto ne bismo izlazili na kraj jedni s drugima? Oni su ovdje rođeni i odrasli." Ala potvrđuje: "Ovdje na tržnici jezik nije tako važan."

Ala Berezovska je stara 50 godina. Ona je još kao mala djevojčica iz Rusije došla u Rigu. Borila se za latvijsku neovisnost od Sovjetskog saveza, no unatoč tome nema latvijsku putovnicu. "Znate, u ovih 20 godina od stjecanja neovisnosti nagomilale su se uvrede, mada smo ih podržavali. Ali oni su rekli: vi niste ništa, vi ste ovdje stranci. U stvari bi svi mi trebali početi od početka", smatra Ala.

Ukor Ujedinjenih naroda

Ulica u Rigi

Na ulicama Rige se na prvi pogled ne vide razlike

Ala Berezovska je jedna od oko 300.000 tzv. "negrađana" u Latviji. Ona nema biračko pravo i ne može obavljati neku državnu funkciju. Osim toga, ne smije raditi u policiji ili kod vatrogasaca. Ala se žali: "U zemlji u međuvremenu postoje dva paralelna društva: latvijsko i rusko. Ali to ne smije biti tako, da Latvijci svima propisuju koji će jezik govoriti naša djeca, koje svečanosti se smiju slaviti, a koje ne."

Za dobivanje latvijskog državljanstva Ala bi trebala položiti test poznavanja jezika i povijesti. Kao ispit njezine lojalnosti. Ona to odbija. Iz principa, kaže.

Ujedinjeni narodi su već oštro ukorili Latviju. Jer, u toj zemlji svaki treći stanovnik govori ruski. Unatoč tome je samo latvijski službeni jezik. A sada bi se u školama trebala ukinuti i nastava ruskog jezika.

"Zarobljeni u postsovjetskom načinu razmišljanja"

lmars Latkovskis je predsjednik parlamentarnog odbora zaduženog za pitanja državljanstva. On nema razumijevanja za kritiku UN-a, a ni za ljutnju ruske manjine. "Ima Rusa koji su vrlo dobro integrirani i lojalni. Ali ima i Rusa koji su zarobljeni u svojem postsovjetskom načinu razmišljanja. Oni još uvijek vjeruju da su ovdje kao osloboditelji ili okupatori. Tako se osjećaju i tako odgajaju svoju djecu", kaže ovaj parlamentarac.

Pogledajte video 04:09

Latvijska sjećanja na doba sovjeta

Njegovo mišljenje dijeli većina Latvijaca. I Ineta, prodavačica cvijeća, smatra da nema govora o diskriminaciji: "Ne mogu shvatiti da se netko zato osjeća diskriminiranim. Što to stvarno znači za te ljude? Dobro, oni ne smiju birati. Ali to je sve."

Mnogi stanovnici Latvije ruskog podrijetla imaju rusko državljanstvo. Proruski aktivist Aleksander Gaponenko ima dvije putovnice. On širi svoju ekstremističku propagandu, govori o "etničkoj hijerarhiji" u zemlji, protiv koje se manjina mora braniti. Ruska nacija se mora ujediniti, ističe. No do sada nije pridobio puno pristaša. Građani na njegove parole reagiraju prezirnim odmahivanjem glavom, svejedno kojim jezikom govorili. Gaponenko je prošli tjedan htio održati prosvjednu akciju u Rigi, no to mu je zabranjeno sudskom odlukom zbog "sigurnosnih rizika".

Test za državljanstvo umjesto prosvjeda

U Latviji ima i puno onih sličnih Nijonili Kuharthuk. Ona već desetljećima živi u Rigi, no rođena je u Ukrajini. Sada, nakon 20 godina kao "negrađanka", donijela je važnu odluku. Prijavila se za test za dobivanje državljanstva. Želi postati Latvijka. O razlozima kaže: "Definitivno su me na to potaknuli žalosni događaji u mojoj domovini Ukrajini. Ne želim da me Putin štiti, da jednog dana dođe kako bi pomogao 300.000 'negrađana' u Latviji."

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic