1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dijalog s građanima: Kakvu Europu želimo?

Što mladi misle o krizi u EU-u? Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke je da bi to saznalo pokrenulo seriju dijaloga. Ali taj format ima i prilične slabosti.

"Dijalozi s građanima" su oblik opipavanja pulsa društva koji ima svojih prednosti i mana. Radi se o formatu koji je posljednjih godina vrlo popularan oblik insceniranog razgovora između "običnih" birača i vodećih političara u zemlji. U srijedu će tako njemačka vlada razmatrati rezultate dijaloga koji je kancelarka Angela Merkel inicirala na temu: "Živjeti dobro u Njemačkoj - ono što nam je važno". S druge strane su slabosti ovog formata očigledne: sudionici stječu dojam da njihovi prijedlozi imaju direktan uticaj na politiku. No, na ovaj način se ne donosi niti jedan zakon. Još jedan nedostatak je taj što se sudionici u dijalogu biraju, što znači da njihovo mišljenje nije nužno i reprezentativno.

Ponekad se ipak dogodi nešto neplanirano što onda ima dugoročne posljedice. Kao na primjer u Rostocku 2015., kada je kancelarka Merkel razgovarala s djevojčicom Reem, izbjeglicom koja se bojala da će biti protjerana. Reem je briznula u plač, a kancelarka ju je pokušala utješiti. Nemalo je onih koji vjeruju da je upravo nakon tog događaja Merkel postalo jasno da u izbjegličkoj politici vlada kaos i da se tako ne može dalje.

Trenutak koji se mnogima urezao u sjećanje: Merkel tješi djevojčicu Reem

Trenutak koji se mnogima urezao u sjećanje: Merkel tješi djevojčicu Reem

400 sudionika, a malo vremena za diskusiju

Sada je jedan takav dijalog pokrenuo i ministar vanjskih poslova. Frank-Walter Steinmeier je u zgradi Ministarstva vanjskih poslova diskutirao sa 400 mladih između 16 i 26 godina na temu "Kakvu Europu želimo?". No, u ovom slučaju je odabir sudionika tekao nešto drugačije. Mladi su se za sudjelovanje mogli prijaviti preko Facebooka.

Sudionici su prvo jedan do dva sata razgovarali u grupama od po 16 osoba. Tako su se mogli dogovoriti oko pitanja. Nakon toga su na pozornicu izlazile grupe od po tri osobe i ministru vanjskih poslova postavljale po jedno pitanje. No, vremena je bilo malo tako da je postavljeno tek dvadesetak pitanja. Nije pomoglo ni to što je tv-voditeljica Dunja Hajali strogim vođenjem rasprave pokušavala stvoriti prostor za što više pitanja.

Kad će početi stvarni dijalog?

Najemotivniji trenutak, sličan onom s Angelom Merkel i djevojčicom Reem, bio je kada je jedan mladi Sirijac koji je prije godinu dana stigao u Njemačku postavio pitanje na odličnom njemačkom: kada ćete konačno početi razgovarate s nama, a ne o nama? Ovim pitanjem u sali je izazvao spontani pljesak. Steinmeier je onda počeo nabrajati koliko puta je bilo takvih situacija. No, na ovom mjestu bi se rado bilo čulo i malo više, ali to se  nije dogodilo.

Puno pitanja, malo vremena za odgovore

Puno pitanja, malo vremena za odgovore

Ima li za Tursku još uvijek budućnosti u Europi? Zašto Njemačka isporučuje oružje na Bliski istok? Može li se za Siriju naći rješenje s Asadom? To su bila neka od pitanja upućena Steinmeieru na koja je ministar vanjskih poslova odgovarao zastupajući poznata stajališta. Mnogi su se ipak nadali iscrpnijim odgovorima, ali u ovom okviru to je bilo teško.

Zabrinutost za Europu

U svojim procjenama o stanju u Europi, Steinmeier je kazao kako dijeli brige mnogih kada se radi o stanju u EU. Ako se ljudi ne budu angažirali za Europu, onda će se ona raspasti, rekao je. Upadljivo je, međutim, bilo to koliko su mladi u dijalogu s ministrom vanjskih poslova pokazali da su svjesni svoje odgovornosti. Pokazali su općenito zabrinutost zbog društvenih okolnosti, zbog migranata druge i treće generacije koji nemaju istinski odnos prema Njemačkoj ili prema Europi kao svojoj domovini, kao i zbog pravne prakse u Grčkoj koja je u koliziji s europskim zakonima. I zbog Europske unije, "koju bi tako rado htjeli spasiti", ali im se čini da će je ipak izgubiti. U ovim izjavama se može naći potvrda onoga što sociolog Klaus Hurrelmann zove novom politizacijom mladih.

Sudionica dijaloga Lena ne smatra nužno da je riječ o politizaciji, već radije o emocionalizaciji, a ona ima, naglasila je i loše strane jer su građanima nametnuta pitanja na koja moraju odgovoriti s "da" ili "ne". Za to su, smatra ona, krivi i mediji koji previše komentiraju umjesto da prvo prenesu i predstave činjenice.

Idući dijalozi bi se trebali održati i u drugim njemačkim gradovima u kojima će biti organizirane i "građanske radionice". 

Preporuka uredništva